GRAĐANSKI AKTIVIZAM ILI KRIPTOPOLITIČKO NEOKOMUNISTIČKO PODZEMLJE: Čemu služi i kako djeluje – primjer Vilima Matule?
AKTIVIZAM BIVŠEG KOMUNISTA – Vilim Matula – glumac, građanski aktivist, Frljićev obožavatelj, nekadašnji član CK SKH
“Sad će oni pokušati Hrvatsku eutanazirati i od svih nas napraviti mlohavce, što neće uspjeti. We’ll give them hell. Neće to tako ići”, rekao je bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović u jednom od posljednjih razgovora s te funkcije, najavljujući pakao novoj vlasti.
Ubrzo su aktivirani poznati lovci na ‘mračnu hrvatsku prošlost’, predvođeni Uršom Raukar, Zoranom Pusićem, Vesnom Teršelić i Vilijem Matulom, koji četiri godine nisu radili neku buku na ulicama, a javljali su se uglavnom iz toplih ureda raznoraznih udruga izdašno financiranih proračunskim sredstvima.
Glumac Vilim Matula rekao je na histeričnom prosvjedu aktivista Platforme 112 protiv novih ministara kako je predsjednik HDZ-a i čelnik Domoljubne koalicije Tomislav Karamarko samim time što je predložio Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture napravio nepopravljivu štetu za kulturu i Ministarstvu kulture, “i ne vidim drugog načina nego da ga se povuče”.
“Taj je čovjek svojim izjavama izazvao zgražanje ljudi i to je sramota koju je teško sprati”, ustvrdio je Matula. Upitan hoće li biti prosvjeda bude li Hasanbegović ipak imenovan, Matula je odgovorio “svakako, bit će prosvjedi, to je neupitno i posljedica je huškačke kampanje”.
“Osobno ne poznajem čovjeka, jednom sam naletio na njegovu izjavu o “istinskoj pobjedi”, koju je tumačio, a nego što nego da je bila velika i na njoj treba graditi daljnju ideju dobra. I to je naravno i u Ustavu, no sjećam se njegovog nastupa… Nakon takvih izjava koje izgovara protiv aktivizma i “ideologije ljudskih prava”, kako je on zove, i ako on kao pripadnik akademske zajednice te ljude zove uhljebima i “samozvancima”, što on radi u Ivi Pilaru i što to govori o toj instituciji?”
“Je li tu naša moć organizacija civilnog društva dovoljno jaka da ga “sruši” vidi se na brojnim uspjesima svaki dan, iako se organizacije civilnog društva bave najtežim pitanjima, ali ne mogu znati koliko će se inatiti i je li on i stavljen da bi se sva pažnja fokusirala na to. Mislim zapravo da je to sve sprtljano u đumbusu koji se događao”, izjavio je Matula za N1, dodajući da Andrea Zlatar Violić “nije puno uspjela, više sam očekivao, očito da neke stvari nisu bile moguće”, rekao je, no dodao da jesu “napravljene neke stvari koje su bile važne.”
Vilim Matula nesumnjivo je dobar glumac. Nije markantan poput Gorana Višnjića, više je produhovljen na način Renea Bitorajca, pa dok je Rene glumio Krpu u Schmidtovim Metastazama na velikom platnu, Matula je bio Krpa u Kerempuhu.
Matula sličnu produhovljenost pokazuje posljednjih godina kao građanski aktivist.
Tako se u zadnje vrijeme lijepo zovu oni koji na nečiji mig istrče i bivaju viđeni na stranicama medija koji afirmativno pišu o SDP-u i njegovim partnerima.
Sjećamo se kako se prosvjedovalo protiv gradnje centra Cvjetno u Varšavskoj. Večernjak je u svibnju 2010. donio naslov: “Prenoćiti na kiši, pa i nastradati, u Varšavskoj postaje pitanje časti”.
Pet i pol godina kasnije, što je ostalo od te časti? Centar je sagrađen, sada više nikome ne smeta. Te iste 2010. godine u Pavićevom Jutarnjem listu jedan se komentator usudio pitati: “odakle prosvjednicima novac za akcije”?
Pitanje nije nikad dobilo eksplicitan odgovor, ali koje je osjetljivo pitanje od 1945. u Hrvatskoj dobilo odgovor? Samo jedno, kada će Hrvati dobiti svoju državu? To je važno pitanje dobilo dva odgovora: “prije će Sava poteći uzvodno nego će Hrvati dobiti svoju državu” bio je Titov odgovor, a narod Hrvatske je polako, od prvih višestranačkih izbora 1990. do pobjede i oslobođenja Hrvatske 1995. dao drugi odgovor, jedini pravedan odgovor.
Nakon smrti zločinca, njegov odgovor vrijedio je još 10 godina. Ono što je još nepoznato je – koliko će još dugo ovaj nenarodni tribun imati jedan od najljepših trgova u Zagrebu?
Glumački tribun izjavio je u ožujku 2015. kako ne namjerava odustati dok god u Hrvatskoj na vlast ne dođe normalna lijeva politika.
S time se prividno lako složiti, ali valja biti iznimno oprezan pri naglašavanju važnosti pojedinih riječi.
Ako se zna da je jači naglasak na lijeva politika nego na normalna politika, onda neke stvari postaju jasnije.
Rođen je Vilim Matula 1962. godine u Zagrebu, od 1997. godine samostalni je umjetnik, a 2000. sudjeluje u pokretanju Boalovog Forum kazališta na poziv Nataše Govedić, teatrologinje i feminističke kritičarke. Iskustvo Foruma dijele sa žrtvama rata, ratnim izbjeglicama, nacionalnim manjinama i drugim manjinskim grupama kao i LGBT populacijom, kako piše na stranicama satiričkog kazališta Kerempuh, na čijem je čelu bivši SDP-ovac Duško Ljuština.
Matula je obožavatelj Olivera Frljića s kojim je radio kontroverznu predstavu “Bakhe”.
“Frljić godinama, ne samo u Hrvatskoj, na pozornici upozorava na najbolnija pitanja današnjice. U Srbiji je radio predstavu o ubojstvu Zorana Đinđića, u Sloveniji o problemu ‘izbrisanih’, kod nas ‘Trilogiju o hrvatskom fašizmu’. Dakle, obrađuje nemoguće teška društvena pitanja koja nitko u kazalištu nije obrađivao niti ih je društvo probavilo. To je put kojim kazalište mora ići,” tvrdi Matula.
Možda bivši komunist i ne može drukčije promišljati, rekavši svojedobno da je u politici od najranije mladosti.
Bio je član Saveza komunista Hrvatske, a na 11. kongresu SKH bio je izabran u Centralni komitet.
U prosincu 1989. godine u Zagrebu se birao CK SKH, Matula i Zdravko Tomac bili su među 75 izabranih u donjoj polovici, Ivica Račan je bio drugi po broju glasova.
S vremenom Zdravko Tomac odrekao se komunizma, a Matula zajedno s kolegicom Uršom Raukar opredijelio se za podršku Josipoviću u siječnju 2015. godine. Onom istom Josipoviću koji je krivca za agresiju na Hrvatsku našao u “konglomeratu loših politika”.
Valja se zamisliti, kolika je tu odgovornost Hrvatske za taj konglomerat, kad je Hrvatska u rat ušla kao David protiv Golijata, koji je rat planirao godinama i bio superiorno naoružan. Kako je Hrvatska mogla izbjeći rat kad ga druga strana nije htjela izbjeći?
HNES je Josipovića zbog takvih izjava zasluženo proglasio etičkim izdajnikom svoje države, ali Matula ništa nije shvatio, nego slično kao ideološki komesari koji ovih dana progone novoga ministra kulture rekao je nešto što ne treba komentirati, već bi vjerojatno trebalo proučavati, jer bi možda moglo ući u anale hrvatske političke gluposti:
“HDZ-ovci se ponašaju kao da su pobjedom Kolinde Grabar-Kitarović na posljednjim predsjedničkim izborima ujedno pobijedili i napokon definitivno dobili Drugi svjetski rat. Nakon što su desetljećima pobjedu nepravedno otimali antifašisti, među kojima je i prvi predsjednik Franjo Tuđman, koji je malo dvojio i krzmao, došla je Kolinda Grabar-Kitarović i odnijela nedvosmislenu pobjedu nad Titom. Sve to nadahnuće, na dahu NDH iz predsjedničine publike, čudovišno je pa ga treba sustavno ismijavati”, izjavio je Matula za Nacional u ožujku 2015.
Imaju li Hrvati pravo na domoljubnu, građansku vlast? Ili vlast mora biti lijeva? Matula je izgleda produhovljen na način još jednoga tribuna, Zorana Milanovića i njegovog “mi ili oni”.
Samo oni imaju pravo na vlast, a svi drugi su a priori na dahu NDH.
Izvor: Narod.hr
