OVO JE DESET MOGUĆIH SUKOBA KOJI BI MOGLI ESKALIRATI U 2016. GODINI
Ti konflikti već sada vriju, no mogli bi postati još gori…
Tijekom 20 godina nakon Hladnog rata, smrtonosni sukobi bili su u opadanju. No situacija se promijenila prije pet godina, a svake godine otada sve je više sukoba, žrtava i raseljavanja ljudi.
U 2016. vjerojatno neće biti ništa bolje, piše ne treba očekivati poboljšanje situacije, piše Foreignpolicy čiji su analitičari sastavili listu od 10 najužarenijih sukoba koji naginju ratu s najgorim humanitarnim posljedicama. Tu su Sirija i Irak, Južni Sudan, Afganistan, Jemen i Čad. No tu su i neke moćne i utjecajne države poput Turske (sukob s Kurdima), kao i one ‘srušene’ poput Libije (građanski rat).
Ova lista sadrži konflikte koji već sada vriju, no mogli bi postati još gori bez intervencije.
Primjerice, situacija u Burundi u kojoj raste nezadovoljstvo stanovništva zbog odluke aktualnog predsjednika da se kandidira po treći put na tu funkciju i situacija u Južnom kineskom moru, gdje se Sjedinjene Države pokušavaju suprotstaviti rastu utjecaja Kine, sada tinjaju, no mogle bi zakuhati ove godine.
Polovica sukoba u ovoj godini uključuje ekstremističke sukobe čiji se ciljevi i ideologije nisu podložni pregovorima, što poništava napore za uspostavljanjem mira. Zaustavljanje Islamske države i drugih džihadista bit će prioritet, no tu postoje neke dileme: strah od onoga što slijedi nakon svrgavanja vladara (Irak i Libija su primjeri) stvara potporu represivnim režimima.
Ipak, dva diplomatska uspjeha u 2015. – sporazum o iranskom nuklearnom programu i sporazum o klimi – daju nadu da će međunarodni pristup baziran na pronalaženju zajedničkih interesa uspjeti riješiti neke prijepore.
I Kolumbija se navodi kao pozitivan primjer, gdje bi napokon moglo doći do okončanja 51-godišnjeg oružanog sukoba. A tu su i prekid vatre u Ukrajini, napredak u mijanmarskoj demokratskoj tranziciji, te usvajanje rezolucije o rješenju sukoba u Siriji.
Analitičari napominju kako već́ina nabrojanih sukoba zahtijeva suradnju na nekoliko razina – među svim sudionicima svjetskih političkih procesa.
Države moraju udvostručiti svoje napore kako bi skovali političke dogovore i iskoristili i najmanju mogućnost za postizanje kompromisa, piše Foreignpolicy.
Izvor: jutarnji.hr
