Je li moguće ukinuti Mesićev ured? Prof. Barić: Apsolutno!
Legitimno je pitanje je li opravdano ugasiti instituciju prestankom njezina financiranja
Govorilo se čak i o gašenju Ustavnog suda kao jednog od četiriju stupova vlasti te su i neke ustavne i institucije važne za ljudska prava godinama na budžetu s kojim ne mogu ispuniti svoju ustavnu i/ili zakonsku zadaću, ali jedino je Ured bivšeg predsjednika države nedodirljiv tako da ga, kaže Stjepan Mesić, ne smiju ukinuti ni Vlada ni Hrvatski sabor!?
Je li to baš tako? Premda, smanje li mu budžet za 600.000 kuna, Mesić svoj ured može zatvoriti. Naime, privremenim financiranjem za prvo tromjesečje imao je 150.000 kuna na raspolaganju, a prihvati li Hrvatski sabor amandman Mosta, godišnji proračun Ureda bit će samo 27.819 kuna veći, ukupno 177.819 kuna.
Ima pravo na dva službenika
Može li Mesić tražiti zaštitu Ustavnog suda zbog toga što taj financijski “rez” dovodi u pitanje funkcioniranje ureda u skladu sa Zakonom o posebnim pravima bivšeg predsjednika? Kad su 2013. Ivi Josipoviću kao budućem bivšem predsjedniku sužena neka prava i ograničena na pet godina, posebnom odredbom propisano je da se Mesićeva prava ne diraju i da ih ima trajno. Riječ je o pravu na dva službenika, vozaču i službenom vozilu i fizičkoj zaštiti. “Troškovi za plaće službenika i rad ureda (električna energija, grijanje, troškovi telefona, telefaksa, interneta) te troškovi nabave i održavanja nužne računalne opreme podmiruju se iz sredstava državnog proračuna RH”, navodi se u zakonu. Mesić ima jednog zaposlenika i na njegovu plaću ide 200.000 kuna te još oko 35.000 za doprinose.
Vozača i vozilo koristi povremeno. Oko pola milijuna kuna trošilo se na materijalne rashode (oko 70.000 na materijal i energiju, 300.000 za usluge…). Iako je 2004. procjena bila da će za rad ureda trebati oko pola milijuna kuna, preklani je utrošeno 765.000, a lani je plan bio 863.000 kuna. Prema obrazloženju Mosta, očit je nerazmjer između visine troška Ureda i gospodarskog stanja u zemlji, a nije objavljen ni učinak poslovanja koji bi opravdao financiranje Ureda. I za ustavnopravne stručnjake sporno je što Ured ne podnosi izvješće o tome što je postignuto za utrošeni javni novac.
Ustavnost proračuna?
Ustavni sud nikad nije ocjenjivao ustavnost pojedine proračunske stavke ili državnog proračuna. Prof. dr. sc. Sanja Barić i doc. dr. Mato Palić smatraju da bi Ustavni sud to mogao učiniti samo iznimno, recimo kad bi bilo drastično dovedeno u pitanje financiranje neke ustavne institucije jer je proračun baš prerogativ parlamenta. Upitno je i definiranje povrede ustavnog prava. Ured nije ustavna institucija. Štoviše, za Barić je upitna i ustavnost postojanja tog Ureda te je na pitanje je li ga moguće i ukinuti rekla: “Apsolutno!” Palić smatra da su slabe šanse osporiti amandman o rezanju troškova Ureda jer je dobro osmišljen.
Ustavni sud se već bavio pravima bivšeg predsjednika te je u vezi sa sužavanjem tada budućih Josipovićevih prava utvrdio da je zakonodavac slobodan priznati posebna prava, “ali ih je isto tako ovlašten i ograničavati, pa i ukidati u cijelosti” jer Sabor odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa. Ali, pri tomu mora poštovati temeljna ustavna načela uz odgovarajući prijelazni zakonski režim. Prava bivšeg predsjednika je moguće i ukinuti izmjenom zakona. Ali legitimno je pitanje je li ustavnopravno opravdano zakonsku instituciju ugasiti zbog faktičnog prestanka njezina financiranja.
Izvor: vecernji.hr
