OD CVJETNICE: Počeo je Veliki tjedan – najvažniji tjedan u godini
Veliki tjedan je vremensko razdoblje od Cvjetnice do Uskrsa. Dani u Velikom tjednu su vrijeme kršćanske ozbiljnosti, sabranosti i promišljanja o svetosti vremena i događanja u njemu. Uz neizostavnu svetu ispovijed pravi će se kršćanin duhovno pripremiti za blagdan Uskrsa značajnim obredima Velikog tjedna, a osobito Velikog Trodnevlja.
Veliki tjedan počinje Cvjetnicom ili Nedjeljom Muke Gospodnje.
U bogoslužju sav je prožet uspomenom na Isusovu muku, a to posebno naglašavaju misna čitanja svakog dana. Misna čitanja Velikog tjedna možete pratiti na web stranici Hrvatskog instituta liturgijski pastoral.
Svaki dan Velikog tjedna zove se Veliki, a posebno su tri posljednja dana prožeta (Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota) najvećim događajem Isusovog života: muke, smrti i ukopa Sina Božjeg.
Veliki tjedan prolazi u snažnom iščekivanju najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa u kome se potpuno dovršava smisao muke Isusove i svijetu naviješta spas od vječne smrti uskrsnućem od mrtvih. Tako Veliki tjedan postaje uvod u najznačajniji i za čovjeka spasonosni događaj koji potpuno mijenja njegov egzistencijalni smisao – život vječni s ljubljenim Spasiteljem.
Ovo razdoblje Hrvati od starine nazivaju Velika nedjelja, Velika nedelja ili Velika nedilja – vrijeme mira, pokore i iščekivanja. To je vrijeme tuge, ali i najveće radosti što čovjek ima Boga koji ga toliko silno ljubi da je dao samog sebe za njega.
Sveto Trodnevlje
Najčešće ujutro na Veliki četvrtak, se održava u sjedištu biskupije misa posvete ulja na kojoj se blagoslivlja ulje za svetu potvrdu, bolesničko pomazanje i katekumene. Uvečer na Veliki četvrtak obilježava se sjećanje na Posljednju večeru i ustanovljenje Euharistije i svećeništva te obred pranja nogu. To je misa Večere Gospodnje i posljednja misa prije Uskrsa. Tom misom počinje Vazmeno trodnevlje: Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. To je najznačajnije liturgijsko vrijeme u godini.
Na Veliki petak nema svete mise. Evanđeoskim navještajem muke i klanjanjem križu obilježava se sjećanje na Isusovu muku i smrt na križu.
Velika subota je dan tišine, do Vazmenog bdijenja, subotu navečer, koje je vrlo bogato obredima. Nakon obreda svjetla slijede čitanja, krsna obećanja te Euharistija.
Uskrsno bdijenje koje slijedi, a koje je suvremeni čovjek pomalo zaboravio, vrhunac je iščekivanja događaja uskrsnuća Sina Božjeg. Sveti Augustin, ponajveći učitelj Crkve, nazvao je ovo bdijenje „majkom svih bdijenja“.
Izvor: narod.hr
