Čuvajte se brzih kredita! Riječ je o pravom kamatarenju
“I prihvati vaš zahtjev kredit, pošaljite nam svoje lične karte, za registraciju kredit da se uradi”, tako otprilike zvuči odgovor “ugledne strane kreditne kompanije” koja usluge jeftinog kreditiranja oglašava u komentarima diljem internetskih stranica u Hrvatskoj.
Već i sam oglas zvuči sumnjivo:
“Ako vam je potrebna legitiman kredit, pravi kredit da plati svoje račune ili dugove, kontaktirajte me sada putem e-maila kao…@outlook.com
Ja sam registrirana i certificirana zajam zajmodavac i ja mogu vam ponuditi bilo koji iznos kredita koji vam je potrebno. Kontaktirajte me danas, ako vam je potreban kredit, moj e-mail je…@outlook.com. Pozdrav!”
Nakon što im pošaljete e-mail, dobije se sljedeći odgovor: “Hello dobrodošli u centar za pomoć su svi finansijski problemi su riješeni, napunite detalja prije nego što možemo da nastavimo na kredit”, a u nastavku su podaci koji se traže.
Poanta je, naravno, u tome da klijent preda svoje osobne podatke, poput broja osobne iskaznice i OIB-a, možda čak i skeniranu osobnu iskaznicu, a potom se ti podaci mogu zloupotrebljavati na brojne načine, od kojih svaki znači da će naivac još dugo otplaćivati kredit, jedino što nikad neće vidjeti nikakav novac.
Ima li uopće ikoga tko bi nasjeo na ovakvu ponudu? Internet je preplavljen sličnim oglasima i riječ je o očitom “phishingu”, internetskim prijevarama s ciljem krađe indentiteta, no nikad se ne zna gdje će se naći naivac koji će se zaplesti u mrežu.
No, u raširenoj krizi nisu samo internetski prevaranti nanjušili ponudu kredita kao dobru ješku za naivne. Od oglasnika do uličnih stupova, ponude s kojih vrišti “Povoljni krediti za jedan dan” svima su nadomak ruke. Iako će u ovim slučajevima korisnik dobiti nešto novca, riječ je o pravom kamatarenju.
Kamata za kamatom
– Koliki vam je limit na kartici? – prvo je pitanje koje postavlja ženska osoba koju smo nazvali na broj oglašen na internetskoj stranici.
Riječ je o ponudi “kredita putem kartice”, koji se pojavljuju već dugo i zvuče više nego primamljivo: ne trebaju jamci, nije problem ni ako ste na crnoj listi, ni ako niste kreditno sposobni. Kako je to uopće moguće? Odgovara naša sugovornica, kojoj smo rekli da je limit na kartici 11.000 kuna:
– Možete dobiti najviše 6700 kuna. Vi ćete s nekim od nas u trgovinu, i kupit ćemo određene robe u vrijednosti limita na kartici. Vi nama predate robu, mi vama platimo novac.
Dakle, uz finu kamatu od 40 posto doći ćete do nešto novca, i potom iskrvariti dok sve to otplatite. Osim toga, krajnja cijena angažmana još je viša, jer na kamatu koju ste odjednom platili “kreditoru” trebate još pribrojiti i kamate koje plaćate kartičarskoj kući. Uđete li u angažman, tražit će od vas kupnju tehničke robe, s tim da posebno dobro ide elektronička roba – mobiteli, tableti, laptopi.
Ponuda, kao i kontakti, uredno su objavljeni na internetu, na posebno otvorenoj internetskoj stranici, lijepo su napisani izračuni rata, a nudi se do 100.000 kuna i na rok otplate do 60 mjeseci:
“Brzi krediti na kreditne kartice 2-60 rata, maksimalno do 100.000 kn, bez jamaca, bez skrivenih troškova, potpuno transparentno. Otplata kredita isključivo putem vaše banke. Za sva zakašnjela plaćanja odgovorni ste vašoj banci odnosno kartičnoj kući.”
Cvjeta siva zona
Riječ je, dakle, o pravoj sivoj zoni u odnosu na legalne tvrtke koje se bave posredovanjem u kreditiranju. Popis tih tvrtki koje imaju uredne dozvole nalazi se na internetskim stranicama Ministarstva financija.
S druge strane, u sivoj zoni posluju slični “kreditori” koji vrebaju primamljivim oglasima. Osnovna je razlika u tome što vam za slične “ekspres kredite” – dakle ove kod kojih vam daju novac za kupljenu robu – ne traže nikakve dokaze da ste u radnom odnosu, da imate primanja ili da ste kreditno sposobni.
Normalne tvrtke koje se bave kreditiranjem u pravilu će od vas uvijek tražiti dokaz da imate redovita primanja, a tražit će od vas i neke dokumente, od isplatne liste do kopije osobne iskaznice.
Tko bi se trebao baviti onima prvima, nije sasvim jasno. Ministarstvo financija objavljuje popis tvrtki s licencijom, a ostalo je prepušteno građanima. Nadzor nad onima koji rade bez dozvole trebali bi provoditi Porezna uprava, Hrvatska narodna banka i, na koncu, policija.
Zakon o potrošačkom kreditiranju je u srpnju 2012. godine izmijenjen na način da Ministarstvo financija nadzire i potrošačke kredite manje od 1500 kuna, čime se trebalo stati na kraj divljem kreditiranju, no očito, ono i dalje posluje…
Uzmete malo, izgubite sve
U pravilu, pokazalo se da je od kredita putem kartice do pravog kamatarenja mali korak, pa je tako nemali broj ljudi za sitan novac ostao i bez stanova i kuća.
Mogućnost kreditnog posredovanja u Hrvatskoj je uvedena od početka 2010. godine. Posrednici su tvrtke čiji je posao savjetovanje klijenata i ishođenje najpovoljnijeg rješenja za financiranje. Moraju imati licenciju HNB-a i popis je objavljen na stranicama HNB-a i Ministarstva financija. Svi koji nisu na popisu love u mutnom, kamate su im nekoliko desetaka puta veće nego u legalnim institucijama i najbolje ih je izbjegavajte.
SMS navlakuša
Osim ovakvih kredita preko kartice, prilično se često oglašavaju i instant krediti, odnosno SMS krediti. Riječ je o kreditima na male iznose, najčešće do 1500 kuna, u kojima tobože nema kamate, ali ima naknade u visini 25 posto od iznosa.
Izvor: slobodnadalmacija.hr
