MILANOVIĆEV RAT JOŠ NIJE GOTOV: Bitka za Split tek počinje
Jedna bitka je završila, no rat u SDP-u još nije gotov. Nakon što je odnio pobjedu u utrci za predsjednika stranke, Zorana Milanovića za dva tjedna čeka još jedan veliki test: izbor potpredsjednika i članova Predsjedništva SDP-a na stranačkoj konvenciji.
Njegovi naglasniji kritičari Ivo Baldasar, Davor Bernardić i Rajko Ostojić pokušat će pridobiti podršku delegata i izboriti ulaz u vrh stranke. Milanoviću će, pak, pitanje časti biti da dobije homogeno, a ne oporbeno Predsjedništvo.
S prvim bi mogao krenuti u pospremanje stanja unutar SDP-a. Drugo mu donosi samo probleme, jer nakon svega što je rečeno u zadnja dva mjeseca, doista je teško očekivati da bi predsjdnik SDP-a mogao iskreno surađivati sa svojim najglasnijim kritičarima.
Nova šansa za dva tjedna
– Da je rezultat u subotu bio tijesan, da je omjer bio 52:48, konvencija bi do posljednjeg trenutka bila neizvjesna. Ovako, većina delegata će se prikloniti Milanoviću. Njegovi oponenti ovaj će put teško proći u vrh stranke – prognozira jedan dužnosnik socijaldemokrata koji je na unutarstranačkim izborima podržao Milanovića.
Vjerojatno se u najtežoj situaciji u ovom trenutku nalazi splitski gradonačelnik Ivo Baldasar, SDP-ovac koji je Milanoviću zadnja dva mjeseca postao pravi trn u oku zbog žestokih kritika koje je uputio na njegov račun. Iako je Baldasar, kao šef splitskog SDP-a, otvoreno lobirao za Zlatka Komadinu, članovi njegove matične organizacije glasali su suprotno njegovoj volji. Čak 57 posto njih dalo je glas Milanoviću.
Ako za dva tjedna Baldasar uspije ući u Predsjedništvo SDP-a, anulirat će ovaj porazni rezultat. I time jasno potvrditi da SDP-ovci sva jaja ne žele imati u istoj košari. No, ako mu to ne pođe za rukom, bokovi će mu ostati potpuno nezaštićeni. Naime, za godinu dana su lokalni izbori i nije isključeno da Milanović uoči njih u Splitu pokuša nametnuti svojega kandidata za gradonačelnika.
Pat pozicija
Baldasarova velika prednost je bila što je do sada uživao veliku potporu unutar splitskog SDP-a. No, Komadinin poraz i mogući Baldasarov neuspjeh da se domogne pozicije u vrhu SDP-a tu bi potporu među članovima gradskog SDP-a mogla ozbiljno uzdrmati. I Milanoviću ostaviti dovoljno prostora da Baldasar unutar SDP-a pronađe protukandidata i osujeti njegovu ambiciju da se ponovno natječe za splitskoga gradonačelnika.
Baldasaru u prilog ide činjenica da on još uvijek ima snažnu potporu svih SDP-ovih stranačkih tijela u Splitu. A ona, na koncu, formalno biraju kandidata za gradonačelnika. Milanović, doduše, ima opciju nametanja svojega kandidata, kao što je to prije tri godine učinio u Zagrebu, no s obzirom na neslavan kraj te epizode, malo je vjerojatno da će ponovno pokušati primijeniti isti obrazac.
Mali su izgledi i da Milanović krene u raspuštanje splitskog SDP-a, jer za to nema nikakvog formalnog razloga: članovi su ionako uvjerljivom većinom glasali za njega, ne za Komadinu. Kandidirati svojeg čovjeka uz Baldasara kao službenoga kandidata splitskog SDP-a, od svih opcija ima najmanje smisla, pa je prilično izvjesno da će odnosi Iblerova trga i Bačvica još neko vrijeme biti u potpunoj pat-poziciji. U kojoj će dva glavna aktera biti žestoki suparnici koji jedan protiv drugoga neće puno toga moći učiniti.
Niska izlaznost dokaz zapuštenosti stranke
Od 37 tisuća članova SDP-a, na izbore za predsjednika stranke izišlo je njih dvadesetak tisuća. Njih manje od 60 posto, što je – u naelektriziranoj kampanji punoj žestokog lobiranja, teških riječi, pa i uvreda – prilično skroman broj. I jasno pokazuje da se SDP, polako, ali sigurno, pretvara u zapuštenu stranku za čiju budućnost pretjerano nisu zainteresirani ni sami njezini članovi. Točnije, njih čak 40 posto.
Pokušaj podvale u Zagrebu
Tridesetak članova splitskog, metkovskog i riječkog SDP-a u subotu je došlo u Zagreb i glasalo za Zlatka Komadinu u mjesnoj organizaciji Donji grad, matičnoj izbornoj jedinici Zorana Milanovića, tvrde zagovornici predsjednika SDP-a. Cilj ove operacije bio je, uvjereni su isti izvori, da se pokaže kako Milanović gubi i u vlastitoj mjesnoj organizaciji, no plan se na koncu izjalovio jer je Milanović upravo u Donjem gradu odnio uvjerljivu pobjedu.
Komadina se nije pokazao kao lider
Zlatko Komadina nije pobijedio jer SDP-ovci u njemu očito nisu vidjeli lidera koji može parirati Karamarkovu HDZ-u. Milanović je svojim drčnim, pomalo i bezobraznim stavom tijekom čitave kampanje nastojao ostaviti dojam čovjeka koji je spreman odmah preuzeti vlast. Komadina se, pak, usredotočio na pitanja manjka unutarstranačke demokracije. Koja, u trenucima kada se ulicom valjaju desni radikali, većini članova SDP-a očito nije bila prioritet.
Čitava Dalmacija stala na stranu čovjeka iz Glavica
Zoran Milanović, potvrdili su to rezultati s obrađenih 99 posto biračkih mjesta od njih ukupno 544, uvjerljivi je pobjednik na stranačkim izborima za šefa SDP-a. Kako je u nedjelju prenio Vedran Lendić, šef SDP-ove Središnje izborne komisije, to su još uvijek privremeni i neslužbeni, ali nedvojbeno pouzdani podaci, koji pokazuju da je izlaznost članstva na izbore za predsjednika SDP-a iznosila 55 posto.
Tako je od oko 37 tisuća članova biralištima pristupilo njih 20.815, od kojih je 12.429, ili 60,16 posto, glas dalo Zoranu Milanoviću, a njih 8231, ili 39,84 posto, protukandidatu Zlatku Komadini. Što se dogodilo Rijeci?! –
Što se dogodilo Rijeci?
Obrada podataka je u završnoj fazi, a u ponedjeljak bismo trebali imati konačne, službene rezultate – najavio je Lendić, koji je u subotu navečer u razgovoru s novinarima objasnio kako komisija mora prikupiti podatke sa svih 544 biračka mjesta diljem Hrvatske, od kojih su mnoga u malim mjestima, “i to baš nije lako prikupiti Hrvatinu, a kamoli nama”.
Također, za kompletiranje i službenu objavu rezultata, pojasnio je, treba zaprimiti sve zapisnike i originalne listiće s biračkih mjesta. Dodajmo da nepotpuni podaci pokazuju da je nevažećih listića na ovim izborima bilo 126.
Neslužbeni podaci, podsjetimo, pokazali su da je Zoran Milanović pobjedu među SDP-ovim članstvom odnio u gotovo svim krajevima Hrvatske. Komadina je trijumfirao samo u Primorsko-goranskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, kao i gradu Rijeci, dok je Milanović ostao neprikosnoveni favorit članstva u Dalmaciji, Zagorju, Istri, većini Slavonije i Zagrebu.
U glavnom gradu, gdje je imao jak otpor vodstva stranke, predvođen Davorom Bernardićem i Rajkom Ostojićem koji su podupirali Zlatka Komadinu, Milanović je tijesno, ali ipak pobijedio svog protukandidata: osvojio je 53 posto zagrebačkih glasova, ili njih 1793, a Komadina 47 posto, ili 1588, uz izlaznost 60 posto.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji Milanovićeva je pobjeda bila više nego uvjerljiva, osvojio je 1533, a Komadina 696 glasova, dok je u Splitu omjer u korist Milanovića bio 280 naspram 212 glasova. Zadar je novi/stari šef SDP-a dobio s čak 83 posto potpore birača, Šibensko-kninsku i Osječko-baranjsku županiju sa 71 posto, dok je u Krapinsko-zagorskoj dobio 530, a Komadina 115 glasova.
U Istri je, neslužbeno, Milanović slavio sa stotinjak glasova više od Komadine. Začuđujuće mala izlaznost članstva zabilježena je u Rijeci, što je Komadina prokomentirao riječima da “o tome treba pitati Obersnela”. Od oko 900 članova, na izbore u Rijeci za čelnog čovjeka SDP-a izišlo je, neslužbeno, njih manje od 40 posto – 212 glasova dobio je Komadina, 147 Milanović. U Primorsko-goranskoj županiji Komadina je dobio 960 glasova, a Milanović njih 630.
Izvor: slobodnadalmacija.hr
