‘VIDIK fest 2016’ na aktualnim temama okupio niz stručnjaka i mladih
Tribinom u Hotelu Bellevue o komunalnom i urbanističkom neredu u gradu Splitu, u petak 8. travnja 2016., završio je četvrti aktivistički festival VIDIK fest (4.4.-8.4.2016.) kojeg već četvrtu godinu uspješno organizira Hrvatska udruga Benedikt.
Tim povodom smo razgovarali sa Silvanom Dragun, voditeljicom odbora za kulturne djelatnosti Hrvatske udruge Benedikt i inicijatoricom pokretanja festivala koji promovira kulturni aktivizam i cjeloviti razvoj.
Koji su ciljevi VIDIK festa i mogu li ovakve manifestacije biti pokretači pozitivnih društvenih promjena?
Hrvatski aktivistički festival VIDIK fest je upravo zato i pokrenut u cilju jačanja građanskog aktivizma i civilnog društva kako bi potaknuli pozitivne društvene promjene. Potrebno nam je kolektivno obraćenje kako bismo prevladali krizu, beznađe i inertnost. Nedopustivo je da nam mladi gotovo svaki dan odlaze iz zemlje zbog nezaposlenosti i socijalnog nezadovoljstva, a mi koji smo ostali brigu za opće dobro prepuštamo mafiji, nesposobnim elitama i koruptivnim političarima. Nije smisao ovog festivala tek puka afirmacija društvenih vrijednosti poput solidarnosti i odgovornosti, nego je smisao potaknuti građane na društveni angažman. Želimo im pomoći da se odupru manipulacijama koje se očituju u podjelama i sukobima oko najmanjih stvari kako bi se zaustavio svaki razvoj i napredak. Smatramo da se defetističkoj klimi možemo oduprijeti na kreativan način u zajedničkim akcijama. Pojedinac, nažalost, ne može puno toga učiniti. Zbog toga nam je za društveni razvoj važno razvijati kulturu dijaloga i zajedništva. VIDIK fest je poseban festival koji spaja i okuplja ljude koji ne misle uvijek isto, ali zato imaju iste ciljeve i dijele zajedničke vrijednosti kad je riječ o rješavanju gorućih problema u našoj domovini. ‘’Od cjelovite ekologije do cjelovitog humanizma’’, središnja je misao pape Franje u enciklici Laudato Si, a upravo je to i moto ovogodišnjeg festivala. Kakav je naš odnos prema bližnjima takav će biti i prema okolišu. Upravo su nam to načelo teme koje smo ove godine otvorili još više približile.
Zanimljivo je da u sklopu VIDIK festa svake godine organizirate po jednu humanitarnu akciju. Je li ove godine bilo tako?
Festival je započeo humanitarnom akcijom ‘‘Nisi sam’’ koju je Hrvatska Udruga Benedikt pokrenula u suradnji s Udrugom Sv. Vinko Paulski za potrebe najugroženijih obitelji o kojima skrbi Udruga Sv. Vinko Paulski, Konferencija Sv. Duje. To je bila ujedno i prilika da se više široj javnosti predstavi rad ove vrijedne udruge koja već 16 godina aktivno djeluje u Splitu, a trenutno vodi brigu o 150 obitelji. Mi, u udruzi Benedikt, planiramo i nakon Vidik festa nastaviti suradnju s ovom udrugom šireći zajedništvo i pomažući koliko možemo.
Prilikom otvorenja festivala imali ste konferenciju za medije na kojoj ste predstavili program. Koje su teme kojima ste se ove godine bavili i kako na vaš angažman gledaju čelnici Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije?
Na otvorenju festivala nazočili su predstavnici Grada Splita, Županije Splitsko-dalmatinske, različitih udruga i institucija, te predstavnici medija. Od predstavnika Grada Splita došao je Igor Baković, savjetnik Gradonačelnika za kulturu koji se jako pozitivno izrazio o festivalu i tom prigodom istaknuo da nam je ovakav vid aktivizma potrebniji više nego ikad zbog podjela u društvu. S njim se složio i dožupan Luka Brčić koji je istaknuo da nam teme koje se otvaraju na ovom festivalu ukazuju na znakove vremena koji se ne mogu ignorirati. U uvodnom predstavljanju programa dr. Vide Popović, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt i ja smo novinarima predstavili teme o kojima će se govoriti na VIDIK festu, a to su utjecaj nasilja na mlade, održivost postojećeg zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj, problemi u gospodarenju otpadom, demografski trendovi, te na kraju, komunalni i urbanistički nered u gradu Splitu.
Jedna od tema kojom ste se bavili je održivost zdravstvenog sustava. Jeste li dotaknuli aktualnog povećanja dopunskog zdravstvenog osiguranja, tko su bili gosti i koji su zaključci ove tribine?
Prva tribina u okviru VIDIK festa bavila se održivošću zdravstvenog sustava, s osvrtom na povećanje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja. O ovoj temi su govorili dr. Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske lječničke komore, Silvana Ganza, predsjednica splitske podružnice Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara KBC Firule, Jasna Karačić, čelnica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, a uvodničar u ovu tribinu bio je doc. dr .sc. Marko Jukić koji je na početku naglasio da je ovakav zdravstveni sustav u Republici Hrvatskoj neodrživ. U prilog tome naveo je gubitke u sustavu od jedne do jedne i pol milijarde kuna godišnje, duge liste čekanja, neadekvatne radne prostore ispod propisanog standarda, zastarjelu opremu, alarmantne podatke o odlasku liječnika iz zemlje. Hrvatska izdvaja za zdravstvo 7,8% BDP-a (6,6 % javni sektor i 1,2% privatni izvori), odnosno 18% državnog proračuna, a troškovi u zdravstvu rastu 8% godišnje. Pravo pitanje koje se u ovom trenutku postavlja je kako pronaći novac za zdravstvenu skrb? Dr. Jukić smatra da je potrebno smanjiti administraciju, na razini države za 30 do 40 % ! Predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Trpimir Goluža je na tribini naglasio da se svi moramo boriti da se u ovom društvu počne cijeniti rad, poštenje, znanje i odgovornost. Složio se da je bolnički sustav neodrživ i da nam nedostaje oko 15% ljudi u bolničkom sustavu. Kolege u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su preopterećene, rekao je, a u prilog tome govori činjenica o štrajku liječnika. Svaki pokušaj uređenja zdravstvenog sustava shvaća kao napad na određenu skupinu. Stoga, bez donošenja strategije zdravstvenog sustava nema promjene, naglasio je. Nije dobro da se stvara razdor među sindikatima jer su zajednički interesi važniji od osobnih. Uz njih, gosti na tribini su bili predsjednica splitske podružnice Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara KBC Firule Silvana Ganza koja je govorila o problemima medicinskih sestara, stresu kojemu su izložene, potplaćenosti, kršenju radničkih prava, odlasku sestara iz zemlje i njihovom nedostatku u bolničkom sustavu. Predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata Jasna Karačić je istaknula važnost da liječnik i pacijent budu partneri u liječenju, te dodala da je važno ne praviti razlika između bolesnih i siromašnih. Zaključak ove tribine na kojoj je u publici bilo dosta liječnika je taj da je ovakav zdravstveni sustav kadrovski devastiran i neodrživ. Nije dobro da se stvara jaz između pacijenata i zdravstvenih djelatnika.
Još jedna aktualna tema je sveprisutno nasilje u društvu koje je u porastu, a osobito verbalno nasilje. Za tu temu ste pozvali pedagoga i sociologa prof. dr.sc. Zlatka Milišu. Recite nam o čemu se na tribini posvećenoj nasilju i mladima najviše govorilo?
Druga tema VIDIK festa 2016′ posvećena je poblemu nasilja u društvu, a organizirala se u Klubu mladih pod nazivom ”Nasilje u medijima – nasilje u stvarnosti”. Gost ove tribine bio je sveučilišni profesor dr.sc. Zlatko Miliša, pedagog, sociolog i društveni kroničar. Tom prigodom prof. Miliša je upozorio da internet sve više postaje antidruštvena mreža koja stvara ”umrežene usamljenike”. Nasilni sadržaji nas postepeno dovode do desenzibilizacije za patnje drugih. Šutnja i popustljivi odgoj stvaraju kulturu nasilja. Pod motom ”ne budi bijela vrana” mi šutimo i odobravamo sveprisutno nasilje u društvu. Na pitanje kako se osloboditi internetske ovisnosti, prof. Miliša je istaknuo projekt ”deset dana bez ekrana” kojeg je u Zadru njegova udruga CINAZ realizirala s jednom školom iz Francuske. Odgovorni roditelji svoju djecu uče pravim vrijednostima, a ne prepuštaju ih dadiljama potrošačkog društva, naglasio. Na tribini se spomenulo elektroničko nasilje (cyberbulling). Djeca i mladi postaju sve češće postaju žrtve zlostavljanja na društvenim mrežama, a facebook postaje mjesto izrugivanja, emocionalnih ucjena i prijetnji. U zaključku ove tribine vačja naglasiti važnu ulogu roditelja, njegovanja obiteljskih vrijednosti i ne treba zanemariti ulogu oca u odgoju djece.
VIDIK fest svake godine ima jednu ekološku tribinu. Ove godine ste govorili o konceptu ”nula otpada” kao jedinom dosljednom ekološkom sustavu gospodarenja otpadom. Možete li nam približiti važnost ovog koncepta i jesmo li se prilagodili europskoj direktivi?
Treća tribina koja se prema rasporedu održala u srijedu 6. travnja u Gradskoj knjižnici ”Marko Marulić’‘ bila je posvećena ekološkom sustavu gospodarenja otpadom i konceptu zero waste. Uvod u ovu tribinu pripremila je mr. sc. Goranka Adam koja je pojasnila kako se često u javnosti brkaju pojmovi otpad i smeće. Smeće je pomiješani otpad s kojim se ne može gospodariti već samo odložiti ili spaliti. Gospodariti se može sa odvojeno prikupljenim otpadom kao što je papir, staklo, plastika, biootpad, drvo i sl. Zato je naziv “Centar za gospodarenje otpadom” manipulacija koja ljudima sugerira da će se u planirane centre odvoziti odvojeno prikupljeni otpad s kojim će se gospodariti, odnosno reciklirati. Problem je što se u tim centrima dobiva tzv. RDF koji se spaljuje,a a spaljivanjem smeća nastaju novi spojevi otrovniji i opasniji za prirodu i zdravlje ljudi nego što je bilo samo smeće prije spaljivanja. Upravo zbog toga Europska komisija predlaže izlaz u kružnoj ekonomiji. U sustav kružne ekonomije spada koncept ‘’nula otpada’’ o kojem je govorio gost tribine prof. Josip Katalinić, gospodarstvenik, saborski zastupnik i donedavni predsjednik Eko kriznog stožera Marišćina. On je naglasio da je linearna ekonomija neodrživa i da je neodgovorno promovirati potrošnju dok nismo riješili problem zbrinjavanja otpada. Svako recikliranje ili kompostiranje je korak prema održivosti naše planete. Europska unija nas u Direktivi 1999/31/EZ obvezuje na odvajanje otpada. Ukoliko se ne prilagodimo ovoj direktivi slijede nam skupi penali. Zaključak je da moramo početi ulagati u kompostane. Katalinić je izrazio sumnju da će regionalni centri za gospodarenje otpadom zadovoljiti ovu direktivu,budući da je njihov konačni proizvod smeće (RDF). Potrebno je reducirati količinu otpada inteligentnom proizvodnjom, kupnjom i potrošnjom.Neki se proizvodi mogu redizajnirati. Zatim je potrebno napraviti MRBT postrojenje za miješano smeće i onda tu odvajati onaj otpad koji se može odvojiti od onog koji se više ne može odvojiti. Kao dobre primjere Katalinić je spomenuo talijanski Treviso koji je u samo nekoliko godina odvajanje otpada sveo na 90% od ukupne količine i to za područje od 500 tisuća ljudi, te primjer Krka i Preloga. U raspravi na kojoj su sudjelovali predstavnici nekoliko ekoloških udruga i gđa Vlatka Lucijanić-Justić, voditeljica projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, istaknuo se problem što gradovi u Republici Hrvatskoj ne rade govoto ništa na odvojenom prikupljanju otpada. A upravo je to razlog građanskog nezadovoljstva i zbog čega se ova tema otvorila na VIDIK festu.
Na ovogodišnji VIDIK fest ste pozvali uglednog demografa dr.sc. Stjepana Šterca. Može li se loša demografska slika ikako promijeniti? Do kojih se došlo zaključaka?
Na VIDIK festu se govorilo i o demografskim i migracijskim izazovima pred Hrvatskom. Sa demografskim problemima nas je u svom iscrpnom izlaganju upoznao dr.sc. Stjepan Šterc, koji je na početku iznio poražavajući podatak da smo prema UN-u među pet najstarijih populacija na svijetu. Pred najgorim smo procesom, a to je supstitucija stanovništva, naglasio je dr. Šterc. Rezultat je to sedam destrukcijskih valova koji su razarali našu populaciju od početka 20. st., tako da nam danas nedostaje ukupno oko 2,4 milijuna stanovnika. Zapanjujući podatak je i da se prošle godine u Njemačku iselilo oko 50.000 ljudi. Pola Splita nestane iz Hrvatske svake godine. Je li to slučajno ili namjerno? Nemamo nijednu instituciju koja se bavi ovom problematikom, upozorio je. Zaključak je da demografska politika mora biti u temelju gospodarskog razvoja zemlje. Demografska revitalizacija Hrvatske mora biti strateško pitanje. To je stvar nacionalne (domovinske) sigurnosti, rekao je dr. Šterc. Žena treba u našem društvu imati potpunu sigurnost, a to nije tako. Ne može se dogoditi da za vrijeme porodiljnog dopusta majka nema punu plaću, ili dobije otkaz. Dotaknuo se i pitanja pobačaja. Realna brojka za broj pobačaja u Hrvatskoj je negdje oko 20.000 pobačaja godišnje. Premda nam je demografska slika katastrofalna, stručnjaci poput dr. sc. Stjepana Šterca nisu pesimisti. Imaju konkretna rješenja. Međutim, problem je što kod nas nema dovoljno političke volje da se stručnjake angažira na izradi strategije populacijske politike. Političari se boje ”zasukati rukave”. Dr. Šterc je spomenuo Poljsku koja je donijela strateške odluke, kao primjerice oporezivanje bankarske dobiti u cilju demografske obnove. I mi možemo naći novca za pomoć mladim obiteljima. Jedno od rješenja je u proglašenju isključivog gospodarskog pojasa.
Imali ste i jednu lokalnu temu vezanu uz prostorno uređenje žnjanskog platoa. Zbog čega ste izabrali ovu temu i hoće li se nakon javne rasprave o Žnjanu nešto u gradu Splitu po tom pitanju promijeniti?
Posljednjeg dana Vidik festa otvorila se rasprava o uređenju devastiranog žnjanskog platoa. Arhitekt Ante Lijić iz Hrvatske udruge Benedikt je u uvodnom prilogu iznio cijeli niz problema koji govore o urbanističkom i komunalnom neredu na Žnjanu i nedostatku političke volje da se to stanje promijeni. Pravo osvježenje među gostima bili su studenti Građevinskog fakulteta koji su predstavili svoju viziju uređenja žnjanskog platoa u video prezentaciji. Od predstavnika Grada Splita žalosno nije nitko došao osim bivšeg pročelnika Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo Pave Zaninovića koji ništa nije imao dodati u prilog rješavanju aktualnih nagomilanih komunalnih i urbanističkih problema u gradu Splitu. Drukčijeg stava je Niko Mrčić, ravnatelj Županijskog zavoda za prostorno uređenje, koji se složio s arhitektom Antom Lijićem da nam trebaju projekti od kojih ćemo imati koristi, a ovo što je sada na terenu je nedopustivi kaos. Goran Jugović iz udruge Merjan je istaknuo sumnju da je nekome u interesu ovakav nered na Žnjanu, jer su gotovo svi ugostiteljski objekti na žnjanskom platou su prijavljeni građevinskoj inspekciji, ali od njihovog uklanjanja nema ništa. Nino Vela, predsjednik Gradskog kotara Žnjan je spomenuo činjenicu da građani u tom kvartu plaćaju komunalnu naknadu kao da je riječ o elitnom kvartu, dok pojedini stanovnici nemaju ni kanalizaciju. Zaključak ove konstruktivne rasprave je da Hrvatska udruga Benedikt neće čekati do sljedećih lokalnih izbora na političare koji će na ovoj temi skupljati biračke poene, nego će nastaviti odmah po završetku VIDIK festa sa konkretnim potezima u smjeru uređenja žnjanskog platoa i rješavanja građanskih problema na tom području.
Kako biste na kraju ocijenili ovogodišnji VIDIK fest? Po čemu je bio poseban i koliko ste u udruzi Benedikt zadovoljni ovom manifestacijom?
U ime organizatora i u svoje ime, mogu reći da smo jako zadovoljni ovogodišnjim VIDIK festom iz više razloga. Okupili smo cijeli niz stručnjaka u tjedan dana intenzivnog programa na rasvjetljavanju gorućih problema u društvu, ali isto tako i niz ekoloških i građanskih udruga kojima se pružila prilika da se međusobno bolje upoznaju i artikuliraju svoje stavove i prijedloge za rješavnaje pojedinih problema. Osobito je važno naglasiti da je ove godine po prvi put VIDIK fest okupio mlade i studente Građevinskog fakulteta koji su gostima prezentirali svoju viziju razvoja grada i na taj način pokazali kako se mogu mijenjati vidici. Naš festival je radostan a za dobro raspoloženje brinu se glazbeni sastavi koji nas prate, od kojih svakako treba spomenuti mješoviti sastav Elektrodalmaciju i po prvi put nastup mladih iz VIS Gospe od Zdravlja.
Ivica Luetić/croative.net
