ZA KOGA JE RADILA BIVŠA VLADA: ZNALI SU da Srbija progoni 300 branitelja, a nisu ih upozorili!
Srbija je sebi pripisala funkciju malog Haaga i danas je ugroženo 300 hrvatskih branitelja koliko postoji optužnica u Beogradu, a za koje ih ni hrvatsko Ministarstvo pravosuđa nije upozorilo, naglasila je Petir
Non paper je nepostojeći i neslužbeni te lobistički papir Europske komisije i ono što piše u njemu nije odbijenica Hrvatskoj. Zakon o regionalnoj jurisdikciji je protivan regionalnoj suradnji, ne odgovara pregovorima i Srbija ga mora izmijeniti ukoliko želi ući u EU, istaknuo je zamjenik bivše ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović večeras u Otvorenom, komentirajući zajedno s europarlamentarkama Dubravom Šuicom i Marijanom Petir te Natašom Kandić, zaključke napisane u takozvanom non paperu, te susjedske odnose Hrvatske i Srbije.
Na pitanje zašto je riječ o pravnom bastardu te što je to uopće Zakon o univerzalnoj jurisdikciji, Klisović je napomenuo da je Srbija taj Zakon skratila na regionalnu jurisdikciju.
„U većini zakonodavstava ima elemenata univerzalne jurisdikciji ako je riječ o teškom djelu. Njime su zaobišli cijeli put pravne suradnje između dvije države, nisu išli preko državnog odvjetnika što je neprihvatljivo“, ocijenio je Klisović.
I europarlamentarka Dubravka Šuica ocijenila je da je non paper neprihvatljiv dokument.
„Srbija želi poštivati EU vrijednosti i mi joj želimo pomoći u tome, ali Zakon je potpuno neprihvatljiv. On je za internu uporabu. Srbija treba shvatiti da ne može biti policajac u ovom dijelu Europe, Hrvatska ne treba imati nikakav kompleks jer je punopravna članica EU te nema razloga da se stvaraju tenzije oko toga“, rekla je Šuica.
Nataša Kandić, izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo u Beogradu, ocijenila je da je spomenuti Zakon „štetan za regionalnu suradnju“.
Gledajući iz kuta za ljudska prava, takav instrument u procesu suočavanja s prošlošću je upitan. Važno je da svaka država sudi svojim državljanima, no kada jedna država uzima sebi regionalnu nadležnost za sve ratne zločine, postavlja se pitanje koji je njen motiv i razlog za to. Taj zakon dovodi Srbiju u neugodnu situaciju kao u slučaju s kosovskim Albancima kada se nađu na teritoriju Srbije. Bivše Jugoslavije više nema i svaka država u interesu vladavine prava mora procesuirati ratni zločin ukoliko je do toga došlo, naglasila je Kandić, dodavši da tim zakonom „Srbija izbjegava suditi svojim građanima za ratne zločine te se želi predstaviti kao regionalna sila“.
Europarlamentarka Marijana Petir podsjetila je da je hrvatski branitelj Veljko Marić zbog spomenutog Zakona otet na srbijanskoj granici, ne uhićen jer nije bila raspisana tjeralica.
„Tim je Zakonom Srbija sebi pripisala funkciju malog Haaga te pomiješala univerzalnu i regionalnu jurisdikciju. Marić je srećom transferiran u Hrvatsku, no razočarao me potez tadašnje Vlade i pravosuđa. On je transferiran u zatvor jer je bjelovarski sud samo potvrdio presudu beogradskog suda. To je sramota bivšeg ministra pravosuđa“, istaknula je Petir.
Naglasila je da je Zakon o regionalnoj jurisdikciji prijetnja za 300 hrvatskih branitelja koliko postoji optužnica u Srbiji.
„Hrvatskom ministarstvu su bila poznata ta imena 300 hrvatskih branitelja, no njih nitko nije obavijestio iz ministarstva o tome. Ovo nije bilateralno pitanje jer se zakon odnosi na sve hrvatske branitelje koji dolaze iz 17 drugih država EU, što znači da i oni mogu biti oteti od Srbije“, naglasila je Petir.
Klisović je na to dodao da je bivša ministrica Pusić razgovarala o spornom zakonu s predsjednikom Dačićem u Zagrebu koji je rekao da će ukinuti taj zakon ukoliko to od Srbije zatraži Europska komisija.
„U skladu s regionalnom suradnju smo pokušali objasniti zašto to ne valja, kada nisu to htjeli prihvatiti, nakon toga smo se okrenuli EU i Komisiji u čemu je problem. EK ne donosi odluku, već države članice“, rekao je Klisović.
„Želimo da Srbija ispuni kriterije. Poglavlje 23 se bavi političkim pitanjima, ima prostora za naše traženje da Srbija ispuni naše uvjete. Ne radimo ono što su Slovenci radili nama, ovdje se radi o dobrosusjedskim odnosima koje mi želimo i vjerujem da će ih Srbija ispuniti“, zaključila je Šuica.
