Država kupuje stanove onima koji su početkom 90-ih napustili Split
Agencija za pravni promet i upravljanje nekretnina (APN) raspisala je poziv za prikupljanje ponuda za kupnju gotovih stanova i kuća na području 50-ak gradova i općina.
Među ostalim, zainteresirani su i za kupnju stanova na području Splita, i to površine od 35 do 75 metara četvornih. Iako smo najprije pomislili da se time pokušava pomoći podstanarima s goleme liste za najam POS-ovih kvadrata, iz kabineta APN-ova direktora su nam odgovorili kako se prostori nabavljaju radi stambenog zbrinjavanja izbjeglica, prognanika i povratnika, odnosno bivših nositelja stanarskih prava.
Kod odabira ponuđenih stanova kao najpovoljnija ponuda smatrat će se ona s najnižom cijenom nekretnine, ali uvjet je i da Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (DUOSZ) izda suglasnost da odgovara potrebama stambenog zbrinjavanja.
Ima li novca?
Sukladno planu, potrebne su ukupno 373 stambene jedinice, a među njima je 15 podnositelja zahtjeva za takvim stanom u našem gradu. No, kako tvrde u APN-u, s obzirom na raspoloživi proračunski novac, u ovoj godini moguće je kupiti samo tri do pet stanova u Splitu.
Kako nam pojašnjava Ivica Preskar, DUOSZ-ov savjetnik za odnose s javnošću, budući stanari bit će osobe koje su koristile stan u društvenom vlasništvu na području Hrvatske do dana gubitka stanarskog prava, odnosno građani koji su zbog ratnih djelovanja napustili svoje stambene kvadrate i samim time nisu imali mogućnost otkupa stanova. Ostaje pretpostaviti da se splitski dio priče odnosi na osobe koje su početkom Domovinskog rata svojevoljno ili prisilno napustile stanove pod Marjanom a imaju isprave kojima dokazuju svoje stanarsko pravo.
Pravo na stambeno zbrinjavanje može ostvariti podnositelj zahtjeva i članovi njegove obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu, i to pod uvjetom da nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Hrvatske ili ako je nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. godine, odnosno ako nisu stekli status zaštićenog najmoprimca.
Uvjet je i da nisu (su)vlasnici useljive kuće ili stana na području država nastalih raspadom SFRJ ili u drugim zemljama u kojima borave ili da objekt nisu otuđili nakon ključnog datuma, 8. listopada 1991. godine. Sve to utvrđuju uredi državne uprave u županijama u kojima su živjeli bivši nositelji stanarskog prava.
– Osobe kojima se utvrdi to pravo zbrinjavamo na način da im se omogući najam stana u državnom vlasništvu, odnosno darovanjem i organiziranom ugradnjom građevnog materijala za popravak, obnovu i dogradnju obiteljske kuće ili stana, odnosno izgradnju kuće na građevinskom zemljištu u njihovu vlasništvu – pojašnjava Preskar.
U okviru Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, Hrvatska je potpisala sporazum o dodjeli nepovratnih sredstava s Razvojnom bankom Vijeća Europe. Konkretno, riječ je o projektu kupnje 101 stana na i izvan područja posebne državne skrbi, vrijednom 5,7 milijuna eura, pri čemu 75 posto iznosa čine nepovratna sredstva, a ostatak se financira iz državnog proračuna.
Želite prodati? Prijavite se…
Vlasnici gotovih nekretnina koji ih imaju namjeru prodati APN-u moraju poslati zatvorenu ponudu i svu potrebnu dokumentaciju do 1. lipnja na adresu Agencije, Savska 41/IX, 10000 Zagreb. Oni koji nude stare stanove i kuće moraju priložiti dokaz vlasništva ne stariji od 15 dana od dana dostave ponude, a vlasnici novogradnji dužni su priložiti i uporabnu dozvolu za izgrađene stanove i kuće, te zemljišnoknjižni uložak u kojem je proveden etažni elaborat.
KOLIKO I GDJE?
40-45 stambenih jedinica izvan područja posebne državne skrbi planira otkupiti državni ured, a povratnici potražuju 189 stanova
45-50 stanova kupovat će se na području posebne državne skrbi, a u tim je općinama i gradovima zatražen povrat 184 stambene jedinice
Izvor: slobodnadalmacija.hr
