Dubrovačko-neretvanska županija ima BDP kao Belgija: evo kako stoje ostale
Od četiri dalmatinske županije prema HGK indeksu gospodarske snage najjača je Dubrovačka-neretvanska, koja je na petome mjestu u Hrvatskoj. Slijedi je Zadarska županija, koja među 20 županija i Gradom Zagrebom zauzima sedmo mjesto, dok su Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska po gospodarskoj snazi na 12., odnosno 13. poziciji.
Grad Zagreb je na prvome mjestu, a slijede ga Istarska i Primorsko-goranska županija. Samo hrvatska metropola i te dvije županije su iznad prosjeka Hrvatske. Najniže pozicionirane su Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija, čiji je indeks na razini oko dvije trećine hrvatskog prosjeka.
Indeks gospodarske snage izradili su u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), a pri njegovoj izradi analizirali su BDP po stanovniku, ukupni prihod i neto dobit poduzetnika po zaposlenom, prihod na inozemnom tržištu poduzetnika po zaposlenom, stopu nezaposlenosti i projekcije rasta stanovništva u razdoblju od 2013. do 2030. godine.
Ta je analiza pokazala veliku neusklađenost u razvijenosti, a kako je kazao Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, prezentirajući ove rezultate na sjednici Gospodarskog vijeća HGK Županijske komore Split, evidentne su velike gospodarske razlike hrvatskih županija na relativno malom prostoru, kako po površini i gustoći naseljenosti, tako i po ekonomskoj snazi.
Splitsko-dalmatinska županija na drugom je mjestu po broju poduzetnika i broju zaposlenih (iza Grada Zagreba), a na trećem po ukupnom prihodu (iza Grada Zagreba i Zagrebačke županije) i dobiti (iza Grada Zagreba i Istarske županije) u 2015. godini. Na prvom je mjestu po broju nezaposlenih, kako 2008., tako i 2015. godine, navode u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Turizam, koji bilježi sve bolje rezultate, najznačajnija je poslovna odrednica dalmatinskih županija. Analitičari HGK navode i kako gospodarski razvoj Zadarske županije najviše potiču turizam, prerađivačka industrija, ribarstvo, marikultura i brodarstvo.
Za Šibensko-kninsku županiju uz turizam i prerađivačku industriju bitna je i trgovina, dok snažan potencijal za gospodarski uzlet Splitsko-dalmatinske županije leži u nekad moćnoj prerađivačkoj industriji, a s obzirom na izvanrednu prirodnu i klimatsku osnovicu, tradiciju u pomorstvu, ribarstvu, maslinarstvu, vinogradarstvu, voćarstvu, vađenju i obradi kamena, te graditeljstvu, brojne su prilike za promjenu trenda depopulacije ruralnih područja i neravnomjerna razvoja županije.
Za Dubrovačko-neretvansku županiju daljnji razvoj gospodarstva vide u selektivnim oblicima turizma, poljoprivredi, razvoju ribarstva, obnovljivim izvorima energije…
U analizi se navodi i kako bi, prema demografskim procjenama Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, među svim županjima jedino Zadarska, uz Grad Zagreb, u 2030. godini trebala imati više stanovnika nego u 2013. godini.
Poput Fidžija
Analitičari HGK pozabavili su se i usporedbom hrvatskih županija s pokazateljima država na europskoj ili svjetskoj razini. Zadarska županija ima udio BDP-a u RH slično kao Brazil u svijetu, dok je udio stanovništva nešto veći, 4 posto u odnosu na 2,8 posto Brazila u svijetu. Šibensko-kninska županija ima udio BDP-a u RH približno kao Meksiko u svjetskom BDP-u, dok je udio stanovništva od 2,6 posto u RH veći u odnosu na 1,8 posto Meksika u svijetu.
Splitsko-dalmatinska županija ima BDP približno kao Fidži, 158. zemlja svijeta prema ekonomskoj snazi (od ukupno 190 zemalja prema podacima MMF-a), a ostvaruje ga s upola manjim brojem stanovnika.
Dubrovačko-neretvanska županija ima udio BDP-a u RH približno kao Belgija u EU-u, dok je udio stanovništva od 2,9 posto u RH neznatno veći u odnosu na 2,2 posto Belgije u EU-u.
Rashodi i gubici
U Splitsko-dalmatinskoj županiji lani je poslovalo 11.957 poduzetnika koji su zapošljavali 70.489 radnika, što predstavlja 8,4% ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj.
Poduzetnici ove županije ostvarili su ukupan prihod od 40,6 milijardi kuna, što je 7,2 posto više u odnosu na 2014. godinu, te ukupan rashod od 39,4 milijarde kuna ili 6,6% više u odnosu na prethodnu godinu. S dobiti je poslovalo 62% poduzetnika (njih 7408), a ostvarili su 2,7 milijardi kuna dobiti, dok je 38% poduzetnika (njih 4.549) ostvarilo gubitke od 1,8 milijardi kuna.
Pozitivni trendovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji očituju se i u manjem broju nezaposlenih (prosječni godišnji broj nezaposlenih u 2015. je 9,4% manji nego prethodne godine), kao i manjim prosječnim godišnjim stopama registrirane nezaposlenosti (s 24% u 2014. na 22% u 2015. godini).
Izvor: slobodnadalmacija.hr
