RAZGOVOR – PROF. DR. TOMISLAV SUNIĆ KANDIDAT KOALICIJE POMAK ZA VI. IZBORNU JEDINICU

Dragovoljac.com donosi razgovor s prof. dr. Tomislavom Sunićem, hrvatskim književnikom i diplomatom, kandidatom nacionalne koalicije POMAK za VI. izbornu jedinicu. Prenosimo cijeli razgovor.

Gospodine Sunić kandidat ste koalicije Pomak u VI. izbornoj jedinici. Zašto ste se odlučili kandidirati?

Nisam se nigdje gurao. Zamolile su me kolege iz HČSP-a i poznanici. Nisam član nit jedne stranke, no mislim da mi je građanska dužnost da se donekle čuje i pravaški glas. Na pravaštvo ne gledam kao na političko strančarenje, nego kao na kultur-politički pokret. To je bio i razlog prihvaćanja mog imena na POMAK listi.

Ukratko – kažite nam nešto o sebi

Rođen sam u Zagrebu, gdje sam 1977. završio Filozofski fakultet. Tata Mirko Sunić, bivši pravnik i sestra Mirna Sunić, bili su neposredno prije raspada Jugoslavije politički zatvorenici—osuđeni radi tzv. ustaške i neprijateljske propagande. Tada sam bio emigrant i doktorand u Americi, gdje sam 1988. doktorirao političke znanosti, na Sveučilištu u Kaliforniji i surađivao sa emigrantskom Novom Hrvatskom i Hrvatskom Revijom. 1993. sam se vratio u Hrvatsku, priključio se hrvatskom MVP-u—da bi se odmah silno razočarao. U Hrvatskoj se ništa nije izmijenilo; isti ljudi, iste jugo-komunističke navike i isti tikovi, osim, bar zasad, nitko nas još ne tjera u zatvor. Rani MVP, pod ministrom Matom Granićem, te kasniji i današnji MVP, više sliče na bivšu jugo-komunističku novinsku ekspozituru „Tanjug“ u „soft“ izdanju, nego na hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova. Stalno pišem, prevodim i držim predavanja diljem svijeta. Objavio sam nekolicinu knjiga u Francuskoj i SAD-u. (www.tomsunic.com)

Kako ocjenjujete političku i gospodarsku situaciju u Hrvatskoj?

Nema još gladi u Hrvatskoj, niti zasad ratnih sukoba. Najveći problem u Hrvatskoj je nedostatak identiteta kod većine Hrvata. Čak da je situacija ekonomski bajna – narod koji nema jasno definirani identitet, pogotovu u svijetlu novih ideoloških i kulturnih kretanja i podjela u Europi i Americi, bit će nesretan narod — čak da živi u zlatnom kavezu. Hrvati su nesretan narod.

Za što ćete se najviše zalagati u Hrvatskom saboru i što Pomak nudi obespravljenim i materijalno uništenim Hrvatima i Hrvaticama?

Kao prvo inzistirat ću na točnoj jezično-pravnoj i ustavnoj definiciji proteklog rata. Rat nije bio samo „obrambeni rat“; rat je bio oslobodilački. Rat od 1991. do 1995. bio je prvenstveno Oslobodilački rat Hrvata protiv komunizma i protiv Jugoslavije. Jednom kada se usvoji ta pravna postavka, problem lustracija, kadroviranja, i problemi Hrvata – ali i izgradnje identiteta Hrvata— lakše će se rješavati.

Može li Hrvatska ići u svijetlu budućnost koju nam nude apologeti propalog jugo-fašizma, a koji nam to danas predstavljaju kao antifašizam?

Kriva je uporaba riječ „jugo-fašizam“. Riječ „fašizam“ koristila je JNA i srpski pobunjenici protiv hrvatskih dragovoljaca, vojnika, i protiv hrvatskih vlasti od 1991. — manje više sve do dan danas. Često upozoravam kolege pravaše na njihovo krivo korištenje političkih pojmova, uključujući i na neispravno korištenje riječi „fašizam“ . U Hrvatskoj je prije riječ o recikliranim jugo-komunistima i njihovim mlađim simpatizerima, koji pod krinkom „antifašista“ promoviraju stare boljševičke i titoističke ideje. Dakako, njihove bivše ikone, internacionalni proleteri i bratstvo i jedinstvo su ih razočarali. Danas su stoga našli zamjenske ikone: afro-azijske migrante i pokret pederasta.

Europska Unija nam nije donijela ništa od silnih obećanja eurofila? Kakav je Vaš stav o EU i treba li Hrvatska izaći iz Unije?

Negativan. Boriti se protiv Jugoslavije, a u isto vrijeme hrliti u Europsku uniju, odraz je političkog infantilizma, oblik veleizdaje, kao i namjerno odbacivanje hrvatske nacionale suverenosti. Što će Hrvatima članci Ustava 141 , 142, i 143, ako hrvatski političari servilno vape za novim integracijama, bez prethodnog plebiscita? Mistika EU-a igra danas istu ulogu u glavama HDZ-a i SDP-a kao njihova bivša mistika jugoslavenstva. Kada im se EU mistika sutra odbije u glavu – onda će opet kazati „ pardon, nismo znali!“. Hrvatski političari su dužni, malo po malo, razmišljati o razdruživanju sa EU-om i donekle gledati na budući međunarodni status Hrvatske kao što to čini Švicarska. EU nameće sada Hrvatskoj 70% zakonodavstva — više nego Beograd u bivšoj Jugoslaviji!

Tko su naši najbolji saveznici i prijatelji u EU, imamo li ih uopće?

Nemamo saveznika; imamo simpatizera. To treba iskoristiti. Veliki je rast tzv. desničarskih i nacionalističkih stranaka i pokreta diljem Europe i Amerike. Tamo imamo sutra potencijalne saveznike. U SAD-u je potrebno podržati Donalda Trumpa, ali također raditi na zbližavanju s Rusijom i nipošto započinjati protu-rusku histeriju! Europska budućnost će se uskoro krojiti dobrim dijelom u Rusiji.

Kakvu politiku Hrvatska treba imati prema susjednoj Srbiji?

U načelu se slažem sa stavom Pravaša prema Srbiji – ali ne sa njihovim rječnikom naspram Srbije. U politici je uvijek bitno prepoznati prvog neprijatelja, a tek zatim sekundarnog neprijatelja. Naivno je skidati ćirilične ploče u Vukovaru, dočim u isto vrijeme tolerirati, već punih 25 godina, trg jugo-komunističkog teroriste Josipa Broza Tite, u srcu Zagreba. Rat 1991. nisu pokrenuli tzv. veliko-Srbi. Za krvoproliće velikim dijelom snose odgovornost hrvatski jugo-komunisti i njihovi simpatizeri po medijima i visokom školstvu, koji usprkos svog zaklinjanja punih 45 godina, nisu riješili nacionalni problem Hrvata u Jugoslaviji. Srbi u Hrvatskoj, 1991., kada su vidjeli da nemaju više glavnu riječ u Hrvatskoj, rado su prihvatili savez sa JNA. Biti neprijatelj sa Srbima jučer, nimalo ne znači njih trajno demonzirati. Dapače, nije isključeno da sa valovima afro-azijskih i islamističkih migranata u Europu, Hrvatska postane i vojni saveznik Srbije. Bolje imati u politici neprijatelja kojeg se može prepoznati, nego tzv. prijatelja Hrvata koji mijenja pet stranaka u pet godina — i koji će vam sutra zabiti nož u leđa. A zar nije i sam Dr. Ante Pavelić razgovarao sa svojim bivšim neprijateljem Srbinom Dr. Milanom Stojadinovićem u Argentini?

Jeste li zadovoljni politikom Hrvatske prema BiH i odnosom prema Hrvatima BiH?

Nisam. Biti pobornik cjelovite BiH, a ujedno biti pobornik samostalne Hrvatske, oblik je namjernog političkog samozavaravanja. BiH je fiktivna država. Podjela BiH na dva dijela, između Hrvatske i Srbije, jedino je rješenje za kakav takav mir i stabilnost u susjedstvu, ali i na Balkanu.

Hvala na razgovoru i sretno na izborima

Izvor: dragovoljac.com

 

Odgovori

Skip to content