Dvadeset i pet godina od srpskog zločinačkog raketiranja Banskih dvora
Izvor slike: Screenshot
Prije četvrt stoljeća, 7. listopada 1991. godine, zrakoplovi zločinačke Jugoslavenske narodne armije (JNA) raketirali su i teško oštetili Banske dvore, zgradu u kojoj je tada bila i rezidencija prvoga hrvatskog predsjednika, Dr. Franje Tuđmana i u kojoj se nalazio u trenutku napada.
Jedna je osoba u napadu poginula, četiri su ozlijeđene, srušen je dio krova Banskih dvora, oštećeno pročelje i gotovo sve prostorije.
U povodu 25. obljetnice raketiranja Banskih dvora predsjednik Vlade Tihomir Orešković položit će danas lovorov vijenac na spomen ploču na zgradi Vlade Republike Hrvatske.
Dva zrakoplova JNA raketirala su Dvore malo poslije 15 sati, u vrijeme kad je predsjednik Tuđman razgovarao sa Stipom Mesićem i Antom Markovićem, predsjednicima jugoslavenskog Predsjedništva i vlade. Puka sreća spasila je sugovornike od pogibije.
Tada je ocijenjeno kako se radilo o pokušaju atentata na hrvatskog predsjednika Dr. Franju Tuđmana, s obzirom da je napad vođenim raketama bio usmjeren na njegove radne prostorije.
Od šest ispaljenih raketa, dvije su pogodile Banske dvore, ostale su pogodile zgrade u susjedstvu.
JNA je napala Banske dvore u trenutku kad se njezina i agresija pobunjenih lokalnih Srba proširila na gotovo cijelu Hrvatsku i kad je istekao tromjesečni moratorij Europske zajednice na lipanjsku odluku Hrvatskog sabora o samostalnosti i suverenosti, Zajednica je, naime, vjerovala da se jugoslavenska kriza i srpska agesija mogu riješiti mirnim putem.
Tada je ocijenjeno kako se radilo o pokušaju atentata na hrvatskog predsjednika Dr. Franju Tuđmana, s obzirom da je napad vođenim raketama bio usmjeren na njegove radne prostorije
No, do tog 7. listopada srpsku su agresiju dnevno trpjeli Vukovar, Osijek, Sisak, Karlovac, Gospić, Zadar, Šibenik, Dubrovnik te brojna druga manja mjesta.
Dan kasnije, 8. listopada, prvi saziv Hrvatskog sabora donio je povijesnu odluku o neovisnosti, odnosno o razdruživanju Hrvatske od ostalih republika bivše države, SFRJ. Zbog sigurnosnih razloga, Sabor je, umjesto u svom povijesnom zdanju na Markovu trgu, tu odluku donio na sjednici u zgradi Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu.
Izvor: ovdje
