PREDSTAVLJAMO MINISTRE: Ovo su Stier, Obuljen Koržinek, Medved, Barišić, Kujundžić, Ćorić…
Izvor slike: Daniel Kasap
Donosimo životopise ministara koje je mandatar Andrej Plenković u srijedu imenovao za članove nove Vlade.
Davor Ivo Stier
Kandidat za potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier iskusni je hrvatski diplomat iako su mu tek 44 godine. Rođen je 6. siječnja 1972. u Buenos Airesu kao dijete hrvatskih iseljenika koji su u tu zemlju stigli nakon Drugog svjetskog rata. Diplomirao je politologiju i međunarodne odnose na Katoličkom sveučilištu u Argentini. Na istom sveučilištu diplomirao je i novinarstvo.
Prije povratka u Hrvatsku bio je aktivan član hrvatske iseljeničke zajednice u Buenos Airesu. U mladosti je imao ekstremne stavove, ali ih se davno odrekao i u jednom nedavnom intervju izjavio kako je od prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana naučio da je antifašizam u temelju hrvatske države. Kao mladi novinar je napisao više članaka o Hrvatskoj u argentinskim medijima i izvještavao o agresiji na Republiku Hrvatsku. U Zagrebu je završio Diplomatsku akademiju. Više od petnaest godina proveo je u hrvatskoj diplomaciji. Od 1998. do 2002. bio je u hrvatskom veleposlanstvu u Sjedinjenim Američkim Državama, a od 2003. do 2008. u Stalnoj misiji Republike Hrvatske pri NATO-u.
Kao savjetnik predsjednika vlade Ive Sanadera za vanjsku politiku, a kasnije kao posebni izaslanik predsjednice vlade Jadranke Kosor za euroatlantsku suradnju radio je na završetku pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji. Imao je veliku posredničku ulogu u tihoj diplomaciji premijerke Kosor i tadašnjeg slovenskog premijera Boruta Pahora kojom je okončana blokada hrvatskih pristupnih pregovora.
U prosincu 2011. izabran je za HDZ-ova zastupnika u Hrvatskom saboru. Bio je potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, član Odbora za europske integracije te član Izaslanstva Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a. U travnju 2013. izabran je za zastupnika u Europskom parlamentu. Mandat je potvrdio na izborima 2014. Na hrvatskim parlamentarnim izborima u rujnu 2016. ušao je u deveti saziv Hrvatskog sabora na listi HDZ-a.
Nina Obuljen Koržinek
Kandidatkinja za ministricu kulture Nina Obuljen Koržinek rodila se 1970. u Dubrovniku, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je violinu na Muzičkoj akademiji te francuski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Magistrirala je 2004. godine, a 2013. doktorirala na znanstvenom poslijediplomskom studiju komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu obranivši disertaciju pod naslovom “Promjene opsega nacionalnih kulturnih politika pod utjecajem međunarodnih integracijskih procesa”. Završila je Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova, a usavršavala se na katedri za doktorske studije Sveučlilišta Paris-Dauphine, Pariz, Francuska.
Zaposlena je kao znanstvena suradnica u Odjelu za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose gdje se bavi područjima kulturnih i medijskih politika, posebno u kontekstu europskih integracija. Objavila je tridesetak znanstvenih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima te kao dio tima radila na različitim projektima za UNESCO, UNDP, Vijeće Europe, Europsku kulturnu fondaciju, Europski parlament i sl.
U Ministarstvu kulture Obuljen Koržinek je od 2006. do 2011. godine, u vrijeme dok su ministri bili Božo Biškupić, a nakon njega Jasen Mesić, obnašala dužnost pomoćnice ministra i državne tajnice te je bila zadužena za područja kulture i medija. Bila je koordinatorica za EU u Ministarstvu kulture RH te članica pregovaračkog tima za pristupanje Republike Hrvatske EU. Od 2012. do 2014. godine bila je Predsjednica Programskog vijeća HRT-a.
Za istraživanje utjecaja europskih integracija na kulturne politike novih država članica EU, osvojila je 2004. godine godišnju europsku nagradu za istraživanje kulturnih politika. Dobitnica je visokog odličja francuske vlade za kulturu – Red viteza umjetnosti i književnosti. Članica je Savjetodavnog odbora inicijative New Pact for Europe i Ekspertnog tima UNESCO-a za provedbu Konvencije o očuvanju i promociji raznolikosti kulturnih izričaja. Programska je ravnateljica Svjetskog samita kulture i umjetnosti.
Članica je Upravnog odbora Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC). Dio braniteljskih udruga iz Domovinskog rata proziva je za “umiješanost u kriminal u HAVC-u” zbog čega su je, uz čelnika HAVC-a Hrvoja Hribara, kazneno prijavile. Obuljen Koržinek odbacila je optužbe za navodni kriminal u HAVC-u te svoju umiješanost u financijske malverzacije, ističući da kao članica UO HAVC-a ni na koji način ne sudjeluje u procesu donošenja odluka o financiranju filmova nego isključivo nadzire poslovanje HAVC-a kao ustanove.
Tomo Medved
Kandidat za ministra hrvatskih branitelja, brigadni general Tomo Medved rođen je 1968. u Cetingradu, a u Domovinskom ratu bio je više od pet godina, nakon čega je nastavio vojnu karijeru.
Medved se 1990. dobrovoljno javio u postrojbu Jedinice za posebne namjene MUP-a Rakitje. Godinu kasnije zapovijeda satnijom, a od 1993. do 1994. načelnik je stožera 1. gardijske brigade. Po završetku Domovinskog rata, nastavio je vojnu karijeru. Prvostupnik je ekonomije i školovani časnik, koji je završio Zapovjedno-stožernu školu Blago Zadro i Ratnu školu Ban Josip Jelačić.
Ulaskom Hrvatske u NATO savez 2009. promaknut je u čin brigadnog generala, a 2011. umirovljen je na vlastiti zahtjev. Predsjednik je Udruge veterana Tigrova te član HDZ-ovog Odbora za branitelje. Dobitnik je odlikovanja Red hrvatskog trolista, Red kneza Domagoja s ogrlicom, Red hrvatskog križa, spomenica Domovinske zahvalnosti za pet i 10 godina te medalje “Ljeto 95”.
Na dužnosti ministra branitelja Medved je bio i u vladi Tihomira Oreškovića.
Pavo Barišić
Kandidat za ministra znanosti i obrazovanja Pavo Barišić rođen je 1959. u Gornjoj Dubici u općini Odžak u Bosni i Hercegovini. Završio je studij prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu 1982. diplomskim radom “Hegelova filozofija prava”. Diplomirao je studij filozofije, njemačkoga jezika i književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1983. radom “Transformacija praktične filozofije”. Pohađao je postdiplomski studij Filozofija znanosti na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku i magistrirao 1985. s tezom “Praktična filozofija u Hegela”. Stekao je akademski stupanj doktora filozofije 1989. godine na Sveučilištu u Augsburgu.
Od 1984. do 1986. radi kao znanstveni asistent na Fakultetu političkih znanosti. Od 1986. zaposlen je u Odjelu za filozofiju Instituta za povijesne znanosti. Ravnatelj Instituta za filozofiju je 1991-2001. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora izabran je 2001. Predaje Povijest filozofije na zadarskom Filozofskom fakultetu i na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Predavao je Filozofiju prava i politike i kolegij Ante Starčević na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Predaje na kolegiju Teorije pravednosti na postdiplomskom studiju “Hrvatska i Europa” na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 1993. glavni je i odgovorni urednik časopisa “Filozofska istraživanja” i “Synthesis philosophica”, te urednik biblioteke “Filozofska istraživanja”.
Objavio je tri knjige kao autor te četiri knjige kao koautor i urednik. Objavljuje radove u inozemnim i domaćim časopisima i publikacijama, recenzije i prijevode knjiga u koautorstvu.
Milan Kujundžić
Kandidat za ministra zdravstva Milan Kujundžić rođen je 1957. godine u selu Ivanbegovina nedaleko Imotskog u kojem je završio srednju školu. Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1982. godine. Sedam godina kasnije stekao je titulu magistra znanosti, a 1992. godine obranio je doktorsku disertaciju. Od proljeća 1993. do proljeća 1994. bio je na postdoktorskoj stipendiji u Oklahoma Transplantation Institute u SAD-u.
Po zanimanju je liječnik, specijalist je interne medicine i subspecijalist gastroenterologije. Od 1996. godine pročelnik je Zavoda za gastroenterologiju u Kliničkoj bolnici Dubrava u kojoj je od 2004. do 2012. godine obašao i dužnost ravnatelja. U razdoblju od 1990. do 2004. godine bio je glavni tajnih Hrvatskog liječničkog sindikata, a tijekom 2004. četiri je mjeseca bio pomoćnik tadašnjem ministru zdravstva Andriji Hebrangu.
Objavio je više od 150 radova u kojima je naveden kao autor ili koautor, a urednik je i koautor nekoliko knjiga. Među ostalim, izvanredni je profesor na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu i na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Mostaru. Profesor je i na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Kujundžić je od 1992. do 2013. godine bilo član HDZ-a, nakon izlaska iz HDZ-a osnovao je Hrvatsku zoru – stranku naroda, a ove godine vratio se u HDZ i ušao u Hrvatski sabor sa zadnjeg mjesta u 10. izbornoj jedinici.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
