Pročitajte što ugledni društveni djelatnici kažu o sastavu Plenkovićeve Vlade
Foto: Reuters
Sastav nove Hrvatske Vlade za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća komentiraju: Đuro Vidmarović, Josip Jović, Matko Marušić, Pero Kovačević, Ninoslav Mogorović, Mile Prpa i Stipe Kutleša. Prenosimo dio teksta:
Đuro Vidmarović: Kao kulturni djelatnik razočaran sam imenovanjem Nine Obuljen
Ocijeniti sastav nove Vlade RH nezahvalan je posao. Obično se to čini nakon 100 dana njezinoga rada. Zbog toga se može dogoditi da ocjene koje ću iznijeti vrijeme demantira. Dao Bog! Ali što je tu je.
Osnovne napomene:
1. Mandatar je imao legitimno pravo predložiti kao ministre ljude za koje vjeruje kako će na optimalan način provoditi njegovu politiku.
2. Mandatar je s listom ministara izašao pred stranačka tijela i dobio ondje podršku. Time je lista s predloženim imenima dobila stranački blagoslov.
3. Mandatar je dobio u Parlamentu podršku 91 zastupnika i nakon toga postao Predsjednik vlade RH (popularno: Premijer). Ovo je vrlo velika, čak optimalna podrška, prije „velike koalicije“. Premijer može biti više nego zadovoljan.
4. Nakon polaganja prisege Vlada je legitimna i o njezinome sastavu možemo razgovarati, ali bez očekivanja bilo kakvih promjena, osim ako se u međuvremenu ne dokaže da neki od Ministara ima krimen (juridički, moralni, politički) za koji Premijer nije znao, a otkriju ga novinari i njime zapale javnost. Ukoliko se pokaže da je znao, tada će snositi posljedice. Ne želim biti kritičar bez pokrića.
5. O sastavu sadašnje Vlade na jedan će način govoriti članovi HDZ-a i Mosta, a na drugi ljudi iz oporbe. Članovi HDZ-a su u vrlo delikatnoj situaciji, jer je „glupo“ kritizirati „svoju“ Vladu i „svoga“ premijera. Bez sumnje, neki će istupiti iz stranke, a na jednoj TV stanici već sam vidio poderanu iskaznicu HDZ-a. Osobno sam u nezavidnom položaju zbog obiteljskih razloga, ali kao predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća dužan sam nastupiti objektivno, bez obzira na privatnu situaciju.
Osobno mišljenje: Sastav Vlade, poglavito onog dijela koji pripada kvoti HDZ-a, jednim dijelom nije iznenađenje, dok drugim dijelom jest. Ako govorimo o političkom dojmu koji se stječe na osnovu dosadašnjeg, poglavito političkog i javnog rada pojedinih ministara, evidentno je sljedeće:
A) Uvjetno rečeno, desno, starčevićansko krilo HDZ-a, je neutralizirano, čak i poniženo, usprkos činjenici što je dobilo najviše tzv. preferencijalnih glasova (paradigme su, uz ispriku dr. sc. Zlatko Hasanbegović, dr. sc. Bruna Esih, dr. sc. Goran Marić). Bez desnog krila HDZ po svome programu gubi izvorna načela, jer mora ima dva krila i središte. Poniženje nije dobra podloga za buduću suradnju.
B) Neutralizirani su kadrovi od povjerenja bivšeg predsjednika HDZ-a, Karamarka (paradigme: Milijan Brkić i Miro Kovač). Revanšizam nikome ne koristi, premda shvaćam kako Karamarko nije imao najbolji stav prema Plenkoviću.
C) U Vladu su imenovani kao ministri ljudi sa dvojbenom političkom reputacijom u javnosti, i koje javnost doživljava kao poniženje državotvorne politike predsjednika Tuđmana, npr. Nina Obuljen i Martina Dalić). Možemo diskutirati o toj reputaciji, ali ona postoji.
D) U Vladu su imenovani ljudi s dvojbenom moralnom reputacijom, npr. prof. dr. Pavo Barišić i prof. dr. Milan Kujudžić. Isto tako, možemo i ovdje diskutirati o istini, ali javna percepcija postoji.
E) Na razini pomoćnika ministara u Vladu će biti imenovano 8 članova Pupovčeve grupacije Srba, što se može shvatiti i kao etno-biznis, ali i kao uvjerenje kako će na ovaj način Premijer lakše komunicirati s Beogradom. Pupovac je do sada u svim nastupima djelovao kao remetilački čimbenik, a ne kao hrvatski domoljub.
F) Imenovanje nekih ministara pokazalo je kako Premijer mijenja odnos prema kategoriji stranačke lojalnosti i vjernosti. Primjer su Milan Kujundžić i Martina Dalić koji su izlazili iz HDZ-a, osnivali svoje stranke, pa se vratili kada su od povratka imali koristi. To rastužuje i obeshrabruje nas stare članove i barakaše, koji smo vjerni HDZ-u kroz cijelo proteklo vrijeme. Očito smo bili „dudeki“koji ne razumiju „stranačku pragmatiku“ i „političke silnice“.
Među ministrima zaduženima za ekonomiju i financije nalaze se Zdravko Marić i Martina Dalić koji se razilaze u pristupu krucijalnim pitanjima. Bit će zanimljivo kreševo između njih.
Stječe se dojam kako je sastavom Vlade RH Premijer Plenković, koji je ujedno predsjednik HDZ-a repozicionirao politički „položaj“ Stranke, prebacivši je u politički centar, ne desni centar, kao što se piše, već u politički centar. Tome dodajmo i ministre iz kvote Mosta i sve je jasno. Ondje je Ministar unutarnjih poslova političar koji mi kao običnom malom čovjeku ulijeva nepovjerenje i strah, umjesto sigurnosti. On bi hapsio suce Ustavnog i Vrhovnog suda. A što bi tek učinio, ili će učiniti s osobama niže razine! Ocjenu o političkom centru ne mogu umanjiti ministri Tomo Medvjed i Damir Krstičević, premda je riječ o herojima Domovinskog rata.
Kao kulturni djelatnik razočaran sam imenovanjem Nine Obuljen. Time ne stavljam pod upitnik njezine stručne reference. Braniteljske udruge su protiv nje podigle tužbu. Politika koju je vodila, ili ju tolerirala, u HAVCU nema veze s domoljubljem, jer ono što je radila ta ustanova dio je programa SANU „Memorandum 2“. Crvena internacionala, orjunaši i titoisti pozdravili su njezino imenovanje, što je znak da se hrvatskoj kulturi pod njezinim rukovodstvom ne piše dobro. Raduje se Visković, raduje se Jurica Pavičić, Ante Tomić i rodoljubi iz te grupacije. Nemam više snage aktivnije se uključiti u politički život. Vjerovao sam u mladoga kolegu Andreja, kao u vlastitog sina. Shvaćam sve „silnice“ s kojima se suočava, ali dovoljno sam star i iskusan da shvatim „kud plovi ovaj brod“. Da sam mlađi i zdraviji sjeo bih na neki drugi brod i zauvijek otplovio preko Oceana.
Josip Jović: Pavo Barišić kao novi Hasanbegović
Premijer Andrej Plenković u svom je nastupnom govoru istakao nekoliko ključnih, inače sustavno zanemarivanih, točaka budućnosti: demografska obnova, poljoprivreda, turizam, energetika, skladan regionalni razvoj, porezna i obrazovna reforma. Naglašeno mjesto pripalo je iseljeništvu, kao i položaju Hrvata u BiH. Nisu zaboravljen ni branitelji, Tuđman i Domovinski rat, kao ono ključno ishodište moderne, samostalne i slobodne države.
Stoje prigovori kako programu Vlade nedostaje operacionalizacija, ali bitni su i ciljevi, bitno je kamo se želi ići. Programu i premijerovu ekspozeu se može također spočitati izostanak opredjeljenja oko još nekih važnih područja gospodarskog razvoja i političke konstitucije. Primjerice, malo se ili ništa nije moglo čuti ni pročitati o monetarnoj i bankarskoj politici, o privatizaciji javnih poduzeća, o gospodarskom pojasu, ili pak o novom cjelovitom izbornom sustavu kao i o lokalnoj samoupravi. Ne stoga, pretpostavljamo, što je su ta područja zaboravljena, već stoga što stavovi koalicijskih partnera, odnosno stavovi Vlade u cjelini s Europskom komisijom nisu još usklađeni.
Kao što je nagovještavao još u predizbornoj kampanji, Plenković je izbjegao neka ideološka pitanja oko koji se u javnosti lome koplja. Ali, ne leži vraže. Na njima je inzistirao oporbeni SDP. Ha, gdje je tu antifašizam, gdje su manjine, reproduktivna prava žena… Nenad Stazić je obećao Vladi potporu, ako ona, ni manje ni više, prihvati njegove vrijednosti. Furio Radin je preveo pojam antifašizam sa anti-ustaštvo. A ovdje se još od 45. govorilo fašisti i domaći izdajnici. Očito za Radina antifašizam nije otpor talijanskom fašizmu. Toga, valjda, nije ni bilo. Slično tome, Miloradu Pupovcu ne smeta kolaboracija ustanika u Srbu 1941. s talijanskim fašistima da taj ustanak u kojem je pobijeno i protjerano više od tisuću ljudi proglasi antifašističkim.
Odlaskom Zlatka Hasanbegovića s mjesta ministra kulture nezadovoljni su mnogi u izbornoj bazi samog HDZ-a, nezadovoljstvo je još više povećano zbog nove mnistrice na čiju su adresu stigli ozbiljno i argumentirani prigovori, dok su i jedinim i drugim zadovoljni radikalno lijevi mediji i političari. Ali, avaj, na pomolu je novu Hasanbegović u liku Pave Barišića, ministra znanosti i obrazovanja. Digla se kuka i motika na ovog profesora filozofije i germanistike, tobože zbog nekakvih dnevnica i pretjeranog broja kolegija koje drži na različitim sveučilištima. Sve se, međutim, bojim da mnogima bode u oči činjenica da je prof. Barišić predavao na Hrvatskim studijima i Hrvatskom bogoslovnom fakultetu. Plenković sve to za sada pokušava ignorirati, ali oponenti neće odustati. Namirisali su svježu krv.
Što se tiče ostalih imena u novoj Vladi, teško je nešto određeno kazati. Među njima ima onih već afirmiranih i potvrđenih poput Zdravka i Gorana Marića, Stiera, Kujundžića, Tolušića ili Krstičevića. Ima ministara koji nastavljaju svoj rad iz prethodnog sastava, koji pak obećavaju, ali nisu imali vremena pokazati sve što mogu, znaju i hoće (Orepić, Dobrović). No ima i potpunih nepoznanica na mjestima ministara turizma, regionalnog razvoja i EU fondova, samouprave, te demografije.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
