22. studenoga Sovjeti okružili sa svih strana smrznute Nijemce u Staljingradu
Foto: Wikimedia CC
Manjak zaliha, partizanski gerilski napadi te okrutna ruska zima uzeli su svoj danak Nijemcima.
22. studenoga 1942. godine, sovjetski protunapad se isplatio te je Crvena armija uskoro stavila u obruč oko 250 000 njemačkih vojnika južno od Kalača na rijeci Don, blizu Staljingrada, piše History.
Kako se obruč stezao iz dana u dan, njemački general Friedrich Paulus zatražio je od Berlina dozvolu za probijanje obruča i povlačenje.
Bitka za Staljingrad započela je u ljeto 1942. godine. Njemačke su snage snažno napale grad koji je tada bio ključno industrijsko središte te prava nagrada za osvajača. Unatoč naporima elitnih njemačkih postrojbi 6. armije pod vodstvom Paulusa te dijela 4. oklopne armije pod vodstvom Von Kleista da zauzmu Staljingrad, slomili su zube na čvrstoj obrani sovjetske 62. armije pod vodstvom generala Čujkova. U jednom trenutku sredinom listopada, Nijemci su potisnuli Sovjete gotovo do rijeke Volge te okružili grad.
Manjak zaliha, partizanski gerilski napadi te okrutna ruska zima uzeli su svoj danak Nijemcima. Dana 19. studenoga, Sovjeti su pokrenuli veliku protuofenzivu koja je započela snažnim i masivnim topničkim bombardiranjem njemačkih položaja. Nakon topničke pripreme, Sovjeti su napali najslabiju kariku njemačkog lanca obrane – neiskusne rumunjske postrojbe – 65 000 Rumunja je tada otišlo u zarobljeništvo.
Sovjeti su nakon svega učinili još jedan hrabar strateški potez – okružili neprijatelja te pokrenuli istovremene manevre obuhvatnim klinovima sa sjevera i juga iako su tada Nijemci još držali Staljingrad u okruženju. Nijemci su se tada mogli povući, ali Hitler nije dopustio. Htio je da vojska izdrži dok ne stigne pomoć. Pomoć je stigla tek u prosincu, ali je tada bilo kasno. Sovjetski položaji su bili presnažni, a Nijemci više nisu imali niti volje niti zaliha za borbu. Bilo je samo pitanje vremena kada će se Nijemci predati.
Izvor: ovdje
