PREDSJEDNIČIN PUT U SAD I AFERA MADISON: Afere se izvlače tek kad se s nekim želi obračunati
Foto: fah
Afera Madison, koja se u javnosti prvi put pojavila u srpnju prošle godine, konačno je uvrštena na dnevni red 165. sjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kojim predsjeda Dalija Orešković.
U ljeto 2016., tada već bivši premijer, no tada još uvijek aktualni predsjednik SDP-a, Zoran Milanović, ispitan je u prostorijama zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva. Iako je prijava podignuta protiv njega tada odbačena, to nije značilo kraj istraživanja afere Madison.
Dalija Orešković je u srpnju izjavila: “U slučaju Madison Povjerenstvo se neće baviti poslovanjem te tvrtke sa SDP-om jer to ne spada u djelokrug rada i nadležnost Povjerenstva. S obzirom na podatke u medijima, provjerit ćemo je li u obnašanju dužnosti došlo do povrede Zakona o sprečavanju sukoba interesa u smislu stupanja u poslovni odnos privatne tvrtke s predsjednikom Vlade i ministarstvima. Ne mogu ništa prejudicirati. Prvo ćemo provjeriti ima li elemenata za pokretanje postupka”, piše Direktno.hr.
“Podaci u medijima” koje je Orešković spomenula tada su išli u smjeru povezivanja vrha SDP-a, sa Zoranom Milanovićem na čelu, s njegovim prijateljem Igorom Kneževićem, vlasnikom tvrtke Intergrafik, i vlasnikom Madisona, Mladenom Hrgarekom. Madison je tvrtka koja je za SDP obavljala PR-usluge još od vremena Ivice Račana, a Milanović je od Hrgareka navodno tražio da kroz fiktivne ugovore isplaćuje Kneževiću 15 000 kuna mjesečno.
“Ne da nisam utjecao na Hrgareka, nego s njim nisam nikada ni razgovarao o Kneževiću. Insinuacije o pogodovanju Kneževiću i tvrdnje da mi je Knežević plaćao skijanja neistinite su konstrukcije”, rekao je Zoran Milanović u tužiteljstvu, pisao je tada Jutarnji list.
U tekstu se, naime, opširno iznosi Hrgarekovo viđenje događaja otprije sedam godina te Milanovićeve i Kneževićeve izjave u tužiteljstvu, kao i podatak da je tužiteljstvo početkom srpnja odbacilo Hrgarekovu kaznenu prijavu jer nije utvrđen “razuman stupanj vjerojatnosti na učin prijavljenog kaznenog djela”.
Hrgarek je na odbačaj kaznene prijave reagirao pritužbom Glavnom državnom odvjetniku.
“Igora Kneževića poznajem dugo, privatno se družimo već 30 godina. Znam da ima obrt Intergrafik i da se bavi poslovima tiska. Ima i manju poslovnu suradnju sa SDP-om”, kazao je tada Milanović, a na posebno pitanje rekao je da nema nikakvih saznanja o tome da su Intergrafik i Madison poslovno surađivali.
U cijelu se priču naknadno uključio i Slavko Linić, koji se telefonski uključio u emisiju Bujica:
“Budimo iskreni, kada sam kao volonter bio zadužen za financije SDP-a, onda sam obaviješten o tome da je ta PR agencija dio novaca usmjeravala na tvrtku za koju je nalog dao Milanović! Imam takva saznanja i znam da se to događalo. S obzirom da to nije išlo preko računa SDP-a, u tom dijelu nemam papire, ali organi koji su za to zaduženi, mogu sve pronaći u PR agenciji i tvrtci koju je Milanović nominirao. Riječ je o iznosu od preko 300.000 kuna! Znam da je nekakva istraga o tome krenula, ali mene nitko o tome ništa nije pitao!”
“Sav novac koji dolazi u stranku pa tako i SDP – jest javni novac. Politika novac dobiva ili od donatora ili iz državnog proračuna i zato uvijek mora postojati interes državnih organa u slučaju zlouporaba. Državni odvjetnik bi trebao objasniti javnosti zašto on smatra da je sve u redu oko tog predmeta! Imao je obvezu i odgovornost utvrditi na koji se način i u ovom slučaju trošio javni novac. Na žalost, ima tu i moje krivice jer sam znao za to, ali nisam ništa bitno poduzimao jer nije lako komentirati što se događa oko takvih stvari. Znam da je dio novca koji je stranka uplaćivala odlazio u posebnu tvrtku koju je Milanović nominirao, a koja je svrha i za što se trošilo – nisam ispitao, to je ipak posao državnih tijela“, kazao je Linić.
Ono što je posebno zanimljivo jest da se ova afera pojavila na dnevnom redu Povjerenstva tek ovih dana, neposredno nakon što je isto Povjerenstvo u rekordnom roku otvorilo istragu o potencijalnom sukobu interesa Kolinde Grabar-Kitarović zbog njezina puta u SAD. Znači li to da će slučajevi u kojima se istražuju predsjednica države i bivši premijer Zoran Milanović služiti kao protuteža jedan drugome, kao privid ideološke nesvrstanosti i objektivnosti, ili je sve pak samo slučajnost?
Davorka Budimir, predsjednica Transparency Internationala Hrvatske, ističe kako u radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa postoje dva ključna problema:
„Prvo, to što se institut sukoba interesa koristi kao alat obračuna s političkim protivnicima, a ne kao preventivno tijelo u borbi protiv korupcije. Transparency International Hrvatska je reagirao kada je afera tek izbila, u ljeto 2016., i izrazio stajalište da se sve mora istražiti do kraja i da se svi podaci o financiranju stranaka moraju transparentno objavljivati.
Drugi problem je što Povjerenstvo za sukob interesa, kao neovisno, nestranačko tijelo, previše inzistira na opsežnim i običnim ljudima nerazumljivim pravničkim objašnjenjima, a javnost stječe dojam da tu nema pravog sadržaja i da se afere ne rješavaju kada se događaju, nego da se izvlače iz rukava tek kada se netko s nekim želi obračunati – a u međuvremenu padaju u zaborav“, zaključila je Budimir.
Izvor: narod.hr
