IZA ZAVJESE Užas partizanskih zločina: Roman Leljak iznio šokantne podatke!
Autor dokumentarnog filma ‘Huda jama’ Roman Leljak gostovao je u emisiji ‘Iza zavjese’ Tihomira Dujmovića gdje je ustvrdio kako je zapovjedni lanac za žrtve bleiburškog Križnog puta dolazi do Josipa Broza Tita. “Znamo da je Tito tražio da se 1945. preda Jugoslaviji 17 ustaških divizija, a riječ je o 200 tisuća vojnika. To je podatak iz arhiva u Londonu koji govore o prvim razgovorima između jugoslovenske vlasti i Engleza 12. i 13. svibnja 1945.”, istaknuo je Leljak.
“Zahtjev za predajom tih 17 divizija NDH došlo je od Josipa Broza Tita koji je poslao spisak od 200 tisuća ljudi. Oni su na to rekli da to nije normalno. Za usporedbu, treba istaknuti kako Njemačka s cijelim Reichom nije predala spisak s 10.000 ratnih zločinaca. Rekli su da je Jugoslavija premala zemlja za toliko zločinaca”, pojasnio je.
Kako je rekao, malo je dokumenata koji potvrđuju jugoslavenske zločine nad vojnicima koji su prošli bleiburški Križni put. Naime, povjesničari su sudjelovali u tadašnjoj ideologiji te danas postoji mali broj svjedočanstava.
“Postoji još živih ljudi koji su prežvjeli bleiburški Križni put. Osobno sam razgovarao s pojedinacima koji su preživjeli. Može se doći do svih podataka o zapovjednim lancima u tom vremenu. Naime, otvoreni su arhivi i u Beogradu. Zapovjedna odgovornost dolazi sve do Josipa Broza Tita. Nakon njegovog posjeta Ljubljani 26. svibnja 1945. u Sloveniji su krenule velike likvidacije”.
Prema Leljakovim riječima, do kraja 1945. na području Jugoslavije likvidirano je 500 tisuća ljudi, a to je sve dokumentirano.
“Te ljude ubio je KNOJ, specijalna jedinica koja je vršila te likvidacije. Partizani su izvršili genocid nad cijelom jednom klasom. Riječ je o klasnom genocidu 1945. kad su ubijeni svi koji su predvodili u kulturnom i političkom životu. Taj genocid treba biti upisan u povijest”, istaknuo je Leljak.
Na nekim stratištima ubijeno je i do 25.000 ljudi. Leljak je naglasio da ga je to uvijek zanimalo kako je to bilo moguće.
“U svom istraživanju upoznao sam osobu koja je preživjela Križni put. Oni su sve zatočenike smjestili u bivšu tvornicu u Maribor i sastavili bi nekoliko radnih jedinica. Oni koju su bili najmlađi, ’27, ’28 i ’29. godište imali su zadatak da pripremaju jame za stratište. Onda bi ih pripadnici KNOJ-a likvidirali vojnike, pa bi druga radna jedinica zapravo prekrivala jamu, odnosno svoje vojnike bi pokapali”, objasnio je Roma Leljak.
Problematika ubijenih u bleiburškom Križnom putu Romana Leljaka nije oduvijek zanimala.
“Ja nikada nisam ni znao za problematiku stratišta i jama, odnosno žrtava Križnog puta sve dok 1989. nisam upoznao sestru Ivanku Škrabec koja je iza sebe ostavila pismo koje me potreslo. Te 1989 kad sam pisao za Omladinu, dogovorio sam se s Janezom Janšom da o Ivanki napišem poseban članak. Došao sam do spoznaje da nije riječ samo o jednoj žrtvi. Doznao sam da je u ondje gdje sam ja živio bilo zatvoreno više od 17 tisuća Hrvata. Tada su svi u Sloveniji još bili u strahu i nisu htjeli govoriti o tim zločinima”, naglasio je Leljak.
“U lipnju 1989. uspio sam doći do Hude jame, odnosno rudnika Barbarin rog te sam dobio dozvolu ući u grobište. Ali zbog meke političke slovenske vlasti 1990.godine nije se moglo ništa napraviti. Bilo je potrebno 20 godina, odnosno tek 2008. kad je Janez Janša postao predsjednikom vlade, onda je tek odobreno otvaranje Hude jame. Tek je u ožujku 2009. otvoren rudnik Barbarin rog u kojem je pronađeno 726 leševa i koja su šokirala javnost”, ustvrdio je Roman Leljak.
Izvor: direktno.hr
