RELIGIJSKA KARTA EUROPE Veliki politički povratak kršćanstvu: Šefovi država u Europi sve češće su vjernici
Novost je da države koje su do nedavno imale ateističke ili agnostičke lidere, poput Hrvatske, sada na čelu imaju deklarirane vjernike
Na jugu katolici, na sjeveru protestanti. Čak je i jedan poganin. Na čelu europskih država redom su vjernici, s iznimkom premijera Grčke Alexisa Tsiprasa, premijera Portugala Antónija Coste i predsjednika Francuske Françoisa Hollandea te predsjednice Estonije, no ona nije šefica izvršne vlasti.
Moćne pastorske kćeri
Ne bi to bilo zapravo neuobičajeno jer takvo stanje odražava vjerske osjećaje i pripadnost većine stanovništva, kao i činjenicu da su u većini država na vlasti demokršćani, no novost je da države koje su do nedavno imale ateističke ili agnostičke lidere, poput Hrvatske, sada imaju na čelu vjernike, da će neke – poput Francuske – ove godine zamijeniti ateističkog predsjednika vjernikom, a i da u državama u kojima je vjera bila percipirana kao privatna stvar, poput skandinavskih zemalja, ona postaje dio javnog diskursa njihovih čelnika. U Europi je već počeo veliki politički povratak kršćanstvu.
Tri države koje su prema Gallupovu istraživanju od prije nekoliko godina imale najmanji postotak vjernika – 66 posto u Velikoj Britaniji, 59 posto u Njemačkoj i samo 53 posto u Francuskoj – vode ili će od ove godine voditi vjernici. Nije britanska premijerka Theresa May, kći anglikanskog pastora, prva vjernica, bili su to i njezini prethodnici, no ona je progovorila o tome kako kršćanska vjera utječe na političke odluke i kako leži u “pozadini svega što radi”. Osudila je praksu nekih poslodavaca koji su počeli, u duhu političke korektnosti, izbjegavati slavljenje Božića, riječima kako “kršćani smiju slobodno govoriti o svojoj vjeri na poslu, isto onako kako govore o sportu, hobijima i obiteljima”.
Kći luteranskog pastora je i njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je kršćanskim naukom opravdavala stav prema imigrantima, dok je njemački predsjednik Joachim Gauck i sam bio luteranski pastor u Istočnoj Njemačkoj. Ipak, najveća promjena očekuje se ove godine u Francuskoj. Predsjednik Hollande, iako odgajan u katoličkoj vjeri, došao je do točke kada vjeruje da Bog ne postoji, kako je sam rekao, no on je na odlasku. Katolik François Fillon, kandidat konzervativaca, jedini ima šanse protiv još jedne vjernice, Marine Le Pen.
Zanimljiv je to obrat jer gotovo da ne postoji europska država koju se smatra sekularnijom od Francuske. Štoviše, prikupljanje informacija o etničkom ili religioznom identitetu i zakonski je ograničeno. Sekularizam u Europi brani estonska predsjednica Kersti Kaljulaid koja u njemu vidi “odgovor na opasnost stranih religija”. Odbila je da na inauguraciji sudjeluje Estonska evangelistička luteranska crkva, kako nalaže tradicija, ispričavajući se riječima da “nije baš neka vjernica”. Za razliku od nje, premijer Jüri Ratas kaže kako ne ide svake nedjelje u crkvu, ali da u teškim trenucima moli.
Obrnuta dihotomija je u Portugalu gdje je socijalistički premijer António Costa agnostik koji vjeruje samo u nogometni klub Benficu, iako dolazi iz vjerničke obitelji koja je porijeklom iz Indije, i koja je hinduizam zamijenila katoličanstvom, dok predsjednik Marcelo Rebelo de Sousa “često moli krunicu i to u najnevjerojatnijim situacijama”. Možda najveće promjene dogodile su u skandinavskim zemljama. U norveškoj vladi od 18 ministara, čak je 17 vjernika. Premijerka Erna Solberg i prije preuzimanja dužnosti otkrila je kako se osjeća vjernicom. Premijer Finske, Juha Petri Sipilä – pripada Svijetu mira (Rauhan Sana), maloj kongregaciji u okviru laestadijanizma, konzervativnog luteranskog pokreta nastalog u Laponiji u 19. stoljeću. Najkonzervativnija struja zabranjuje predbračni seks, alkohol, šminku, nakit, TV, kontracepciju, ples.
Poganin na čelu Letonije
Vjernicima, ali izvan institucionalne religije, smatraju se predsjednik Islanda Guðni Jóhannesson koji je Katoličku crkvu napustio “nezadovoljan kasnim odgovorom na slučajeve pedofilije” te predsjednik Letonije Raimonds Vējonis. On je pak sljedbenik religije poštivanja prirode i slavljenja Zemlje – paganizma – kako svoju vjeru nazivaju njegovi suvjernici u Hrvatskoj, inzistirajući na tom terminu koji ih odvaja od termina pogana i poganstva, koji su, objašnjavaju, bremeniti predrasudama.
Izvor: vecernji.hr
