KAKO NAS TRUJU: Ovo je pet najopasnijih zagađivača zraka u Hrvatskoj – godišnje ubiju 5220 građana
Smrt čak šesto tisuća djece na svijetu godišnje, mlađih od pet godina, povezana je s onečišćenjem i zagađenjem zraka. Službeni je to podatak kojim raspolaže Svjetska zdravstvena organizacija i na koji je u ponedjeljak, gostujući na BBC-ju, još jednom upozorila dr. Margaret Chan, generalna direktorica SZO-a.
I UNICEF je prošle godine, u izvještaju pripremljenom za 22. klimatske konferenciju održanu u Marrakechu (COP22) iznio da je zagađenje zraka jedna od vodećih opasnosti za zdravlje djece. Statistički gotovo jedno od sedmoro djece, odnosno njih oko 300 milijuna, živi u područjima svijeta s najvišim toksičnim razinama onečišćenja, šest i više puta većim od dopuštenih.
Najveća opasnost
UNICEF također upozorava da polutanti prije svega štete razvoju dječjih pluća – i unutarnje i vanjsko zagađenje zraka izravno su povezani s upalom pluća i drugim respiratornim bolestima. Djeca su, naime, osjetljivija na polutante nego odrasli, s obzirom da su im pluća, mozak i imunološki sustav još u razvoju; mala djeca, uz to, dišu brže nego odrasli, udišući više zraka u odnosu na svoju tjelesnu težinu.
Nečisti zrak, također, može dovesti i do oštećenja mozga, a s obzirom na sve to, “nema društva koje sebi može dopustiti da ignorira onečišćenje zraka”, rečeno je u izvještaju UNICEF-a. Računa se da su onečišćenje i zagađenje zraka najveći okolišni rizik za zdravlje, stoga reduciranjem razine polutanata zemlje istovremeno reduciraju opasnost od moždanog udara, srčanih oboljenja, raka pluća, kroničnih i akutnih oboljenja dišnog sustava.
S padom, pak, kakvoće zraka, povećava se rizik od svih tih oboljenja. Procjenjuje se da godišnje i u gradovima i u ruralnim područjima zrak onečišćen različitim polutantima uzrokuje smrt tri milijuna ljudi.
U siječnju je Europska agencija za okoliš (EEA) objavila najnovije izvješće o kvaliteti zraka u Europi prema kojemu se kvaliteta zraka polako poboljšava, no njegovo onečišćenje u kontekstu okoliša i utjecaja na zdravlje i dalje ostaje najveća pojedinačna opasnost za zdravlje u Europi.
Prema podacima EEA za 2013. godinu, u 41 europskoj zemlji preuranjenih smrti povezanih s izlaganjem finim česticama, ozonu i dušikovu dioksidu, bilo je sveukupno 555.000, od čega u 28 zemalja EU-a – 520.000. Na toj “crnoj listi” vodile su Italija s više od 97.000 i Njemačka s više od 86 tisuća preuranjenih smrti povezanih sa stanjem zraka, zatim Francuska s više od 55, te Poljska s oko 51 tisuću smrti.
Skandinavci na dnu
Što su zemlje manje, manje je umrlih čija se smrt povezuje s onečišćenjem, pa ih tako Liechenstain, Monako, Andorra, San Marino itd. broje u desecima, Cipar, Estonija, Malta i Luxemburg u stotinama. Zanimljivo je da su velike skandinavske zemlje koje prednjače u brizi za okoliš pri dnu liste, s najmanje umrlih čija se smrt povezuje s onečišćenjem zraka (Norveška ispod dvije, Švedska malo više od tri tisuće).
Što se Hrvatske tiče, prema podacima EEA sveukupni je broj preuranjenih smrti koje se povezuju sa zagađenjem oko 5220 godišnje (u Sloveniji oko 2300, u BiH 3900).
Kako nam je rekla Nina Zovko, rukovoditeljica u Odsjeku za kakvoću zraka Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP), situacija u Hrvatskoj s kvalitetom zraka nije alarmantna.
– Kod nas gotovo da nema industrije, a najveće onečišćenje dolazi od prometa, naročito u urbanim sredinama. Zimi, također, pojačano onečišćenje izaziva izgaranje biomase za grijanje.
Pet glavnih uzroka
Prema podacima HAOP-a, glavni uzroci prekomjernog onečišćenja zraka na području Hrvatske su:
1. intenzivan cestovni promet u urbanim središtima koji najviše doprinosi onečišćenju zraka lebdećim česticama i dušikovim dioksidom
2. prerada nafte u riječkoj i sisačkoj rafineriji (onečišćenje sumporovim dioksidom i sumporovodikom)
3. prekogranično onečišćenje zraka uzrokovano radom rafinerije u Bosanskom Brodu što se odražava na kvalitetu zraka na području Slavonskog Broda.
4. mala ložišta za grijanje stambenog i poslovnog prostora
5. prekogranično onečišćenje prizemnim ozonom u ljetnom periodu na području cijele Hrvatske.Crne brojke
– 97 tisuća preranjenih smrti godišnje zbog zagađenja bilježi Italija
– 86 tisuća je evidentirano na godinu u Njemačkoj
– 3900 takvih smrti zabilježno je u BiH
– 2000 Norvežana umre godišnje zbog istih razloga
Izvor: slobodnadalmacija.hr
