Međunarodni stručnjak za sigurnost oduševljen Hrvatskom: Jedne stvari iz vaše zemlje ću se uvijek sjećati…
Foto Jakov Prkić/HANZA MEDIA
Na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti povijesnih gradova koja se ovih dana održava u Splitu, jedan od najuglednijih predavača je Amerikanac dr. Peter E. Tarlow, međunarodni stručnjak specijaliziran za proučavanje utjecaja kriminala i terorizma na turizam, s kojim smo razgovarali o tome kako i koliko nesigurnost pridonosi lošijim turističkim rezultatima te kako se slika o njoj može mijenjati u korist turizma.
– Turizam je iznimno osjetljiv na sva događanja, osobito u pogledu sigurnosti. Evo, u Hrvatskoj se više od 20 godina ništa lošeg nije dogodilo, a ja sam od jutros dobio četiri poruke od prijatelja iz Amerike i Australije u kojima me pitaju kako mi je ovdje i jesam li siguran.
Promovirajte policiju!
O kakvoj sigurnosti oni pričaju, pitam ih ja. A oni mi kažu: „Pa tamo je bio rat“. Ali, to je bilo prije dva desetljeća, odgovaram. No, problem je što ljudi koji su daleko od mjesta nekog lošeg događaja, duže pamte te događaje. Kažem svima da je jedina opasnost koja mi u Hrvatskoj prijeti da se prejedem odlične hrane.
Znači, dijelite mišljenje većine stranih gostiju kako je Hrvatska sigurna u turizmu?
– Hrvatska je svakako jedna od zemalja koje imaju imidž sigurne zemlje za turizam, ali nije napravila dovoljno u promoviranju te činjenice.
Što bismo trebali napraviti?
– Promovirati dobar rad svoje policije. Činjenica je da što si dalje otputovao od mjesta boravka, to se ugodnije osjećaš kad vidiš policiju. Daleko od kuće policija turistu postaje jako važna. Policiju ne treba gledati samo kao one koji rješavaju zločine, nego kao proaktivnu organizaciju koja osigurava da ću tamo gdje sam stigao kao gost biti siguran.
Kanada odlično promovira svoju policiju, isto radi i Izrael. Ako lokalna zajednica surađuje dobro s policijom, to rezultira uspjehom. Ali, morate promovirati svoju policiju. To znači da ih treba dobro platiti i trenirati.
Kako funkcionira ta suradnja na lokalnoj razini?
– Iznimno je bitno javno promoviranje da bi ljudi shvatili da se policija brine o njima i sigurnosti. Evo, u Las Vegasu u koji dolazi 40 milijuna turista godišnje koji potroše 80 milijardi dolara u turizmu i kockarnicama, svima je jasno da je jedini novac koji tamo mogu izgubiti biti onaj u kasinu.
Drugim riječima, u Las Vegasu možete šetati po ulicama u svako doba dana i noći i osjećati se sigurno. To je bitno svima koji tamo dolaze. Tamo turistička industrija puno radi s policijom i promovira je. Važno je da turisti i lokalna sredina znaju da policajci diljem svijeta rade u funkciji turizma, da su na istom poslu zajedno.
Dojam o nesigurnosti bitno utječe na odluke turista o putovanju. Kako se ta slika može mijenjati?
– U turizmu je važno znati da gosti ne dolaze u neki grad kao Split zbog jednog muzeja ili galerije, nego je sve što tu vide dio turizma, čak i svaki građanin. Pričalo se da Francuzi nisu dobri prema turistima, a onda se posebnim edukacijama to popravilo.
U današnje vrijeme sigurnost je ključni adut turizma?
– Točno, jer ja ću sigurno zaboraviti mnoge detalje onoga što sam vidio tamo gdje putujem, ali uvijek ću se iz Hrvatske sjećati dojma da su svi ljudi iznimno srdačni i ljubazni. Taj osjećaj će mi ostati uvijek u sjećanju. Dobra turistička sredina je ona koja je sigurna, lijepa i simpatična i ima dobru uslugu.
Ali, najvažnije je da je to opis okruženja u kojemu i lokalni stanovnici žele živjeti. To je simbioza, jer ako ja dobro radim svoj posao, olakšavam drugome njegov posao i obrnuto. Trebamo gledati jedni na druge kao na partnere, a tom suradnjom popravljamo kvalitetu života i sebi i gostima.
Kakva je u tom pogledu Hrvatska danas?
– Od trenutka od kada sam sletio u Hrvatsku, ljudi nisu mogli biti ljubazniji. U turizmu su jedna od najvažnijih stvari ulazak i izlazak iz zemlje, granični prijelazi i policija na njima, to su prve osobe koje nas dočekaju i zadnje koje nas isprate. Prva stvar koju radiš ako želiš biti uspješna turistička zemlja je utrenirati, osposobiti i imati prikladnu, ali ljubaznu i simpatičnu graničnu policiju.
Jeste li vi na nekom putovanju imali loša iskustva sa sigurnosti?
– Jesam, na Karibima. Zbog rastućeg kriminala to lijepo područje gubi turistički promet. Tamo je užasna usluga gostima, iznimno visoke cijene i kriminal. Kada sam krenuo izvan hotela, pitao sam recepcionera mogu li ići u bar, a da sam siguran. Rekao mi je da mogu, a onda sam na 300 metara od hotela dva puta bio opljačkan.
Rekao sam sebi da mi to ne treba i vratio sam se u hotel, a recepcioner mi je ponudio da će me otpratiti i rekao mi je da moram biti pažljiv jer sam bijelac. Onda sam zaključio da ako ne mogu napraviti 300 metara sigurno zato što sam bijelac, onda ne moram ni biti u toj zemlji.
Kad se to dogodi tisućama ljudi, malo ih se ikad vrati na Jamajku. Oni uporno reklamiraju jeftino ljetovanje da bi skrenuli pažnju s problema kojima se ne bave, a to je sigurnost turista. Jedan od razloga su i strašno loše plaće policije za koju se očekuje da onda neće biti poštena.
New York više ne strahuje noću
U New Yorku sam se bojao šetati ulicama prije tridesetak godina, a danas je slika sasvim drukčija, puno se ulagalo u edukaciju i podizanje svijesti o važnosti policije, grad je danas siguran, potičemo građane da pomognu turistima, da se ponašaju ljubazno i srdačno, da im pokažu dobrodošlicu.
Učimo svakog policajca od 57 tisuća njih da bude ambasador svoje zemlje i preko medija stalno javnost podsjećamo na to.
Policija ne može sama protiv huligana
Vodili ste osiguranje Svjetskog nogometnog prvenstva i nekoliko olimpijada. Kako gledate na nerede na nogometnim utakmicama u Hrvatskoj?
– Samo društvo može dati odgovore na huliganizam. Kad se organizira utakmica procjenjuje se je li lokalna ili međunarodna, ima li velikog rivalstva među klubovima koji igraju, kakve su im navijačke skupine. Važno je da zaštita područja izvan stadiona bude organizirana.
U grupi od stotinu ljudi na utakmicama, uvijek ima pet problematičnih.
Uz sav posao policije na pripremi osiguranja, samo suradnjom s klubovima može se poboljšati situacija. Ne može se očekivati od policije da sama sve to riješi ako nema potporu školstva, roditelja, obitelji…
Moralni neće krasti
Moral i kriminal su povezani, tamo gdje su moralni ljudi, oni neće krasti neovisno o tome jesu li siromašni. Nemoralnima nikad nije dovoljno novca i oni će krasti bez obzira na materijalnu situaciju. Moral je osnova za provođenje zakona.
Autor: Ružica Mikačić/slobodnadalmacija.hr
