Foto: fah

Slovenski publicist i istražitelj Udbinih arhiva iz Slovenije, Roman Leljak za Narod.hr prokomentirao je Nacrt prijedloga zakona o arhivskoj građi i arhivima koji je Ministrica Obuljen Koržinek predstavila u petak u Zagrebu.

Roman Leljak rekao je kako je Nacrt prijedloga zakona donesen tako da će arhivska građa biti ‘zatvorenija nego što jest’.

Podsjetimo, novim je zakonom, između ostaloga, definirana dostupnost arhivskog gradiva koje je nastalo do 31. prosinca 1990., pri čemu je napravljena razlika između progonitelja i žrtve. Za dostupnost podataka žrtava režima postoje ograničenja i osobni podaci su zaštićeni, dok se zaštićenim osobnim podacima ne smatraju podaci o obavljanju službenih dužnosti, poslova, utjecaja i uloga osoba koji su obnašale javne dužnosti, te pripadnika i dužnosnika službi sigurnosti bivšeg totalitarnog komunističkog i nedemokratskog režima. Za dostupnost podataka žrtava progona sigurnosnih službi bivšeg režima potrebna je njihova prethodna suglasnost.

“Kopirali su slovenski zakon i sve ono loše. Donesen je zakon kakav je donijela i ljevica u Sloveniji. Zakon je takav da omogućava samim radnicima u arhivu da odluče što je otvoreno, a što nije. Zakon bi trebao biti otvoren i jasan, a ne da je prepušten manipulaciji pojedinaca”, smatra Leljak.

Osvrnuo se na nedostatke i važna pitanja u ovom prijedlogu zakona:

“Zakon ne definira točno kako s osobnim dosjeima koji se nalaze u državnom arhivu, vrijedi li još uvijek ograničenje da budu dostupni 10 godina nakon smrti ili su dostupni odmah. Zakon ne govori o tome jesu li otvoreni dosjei svih nosioca političkih funkcija. Primjerice, hoće li biti dostupni dosjei tajnih služenika Udbe? Zakon govori o ‘nosiocima političkih funkcija’, a ne na primjer o onima koji su bili ‘pripadnici tajnih službi’, jer oni nisu imali nikakve političke funkcije, prema tome, imaju status žrtava i podaci neće biti dostupni, prema sadašnjem prijedlogu zakona.”

Leljak je istaknuo kako uopće nije regulirano pitanje oko predaje arhivske građe, a što je vrlo važno, jer će ovako biti dostupna samo građa koja se trenutno nalazi u Državnom arhivu. Zakon ne predviđa rok do kojeg institucije moraju predati arhivsku građu nastalu u Jugoslaviji.

“Možemo početi od toga da Sabor nije predao arhivsku građu, Ustavni sud, ured predsjednice i druge institucije koje arhivsku građu nisu predale. I bez obzira na donesen zakon o arhivskoj građi neke stvari neće biti dostupne jer arhivska građa nije u arhivu, institucije je nisu predale.”, istaknuo je Leljak.

“Potrebno je detaljnije regulirati pitanje koji podaci će se sačuvati, hoće li cijeli dokument biti zatvoren ili samo dio dokumenta.” Mišljenja je i kako bi zakon trebalo jasno definirati tako da svi podaci nosioca političkih funkcija, svih pripadnika totalitarnih režima i vojnih snaga, i javnih i tajnih, da budu dostupni javnosti.

Smatra kako bi takav zakon bio mnogo prihvatljiviji za istraživače, povjesničare i jednostavniji za rad. Rekao je kako su u ovom trenutku arhive još više zatvorenije i tek ćemo za godinu ili dvije vidjeti je li pravilnik o Državnom arhivu, donesen na osnovu zakona, dobar ili nije.

Roman Leljak je zaključio kako zakon o arhivskoj građi ne smije biti uopćen, već precizno napisan zakon, mora regulirati svako pitanje posebno tako da je svima jasno i da ne pruža mogućnost bilo kakvog manipuliranja.

Podsjetimo, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek nakon što je predstavila u petak Nacrt prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima pozvala je svu zainteresiranu javnost da se uključi u javnu raspravu o zakonu koji bi trebao unaprijediti i osuvremeniti sustav zaštite arhivskog gradiva u RH te se na pravi način obračunati s pitanjem suočavanja s prošlošću nedemokratskih društava.

Tekst nacrta prijedloga Zakona nalazi se od petka 7. travnja u javnoj raspravi na e-savjetovanju i to u trajanju od trideset radnih dana, nakon čega će u njega biti ugrađene sve prihvatljive primjedbe, te će biti upućen na mišljenje nadležnim resorima.

Izvor: narod.hr

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save