Sramotna i zastrašujuća praksa jedne od najvećih farmaceutskih kompanija: zbog profita ucjenjivali vlade, koristili zakonske rupe, kockali se životima…
Dennis Dencher, izvršni direktor kompanije za Europu (u krugu)
Aspen Pharmacare, jedna od najvećih farmaceutskih kompanija na svijetu, razmišljala je čak i o mogućnosti da uništi svoje postojeće zalihe lijekova za liječenje tumora kako bi ishodila povećanje njihovih cijena u Europi, prenio je britanski The Times pozivajući se na dokumente u svom posjedu, među kojima su prezentacije te interna elektronska prepiska zaposlenika te tvrtke.
Mogućnost uništenja lijekova, kao taktike prisile, pojavila se na stolu 2014. godine. U to se vrijeme Aspen sporio sa španjolskim zdravstvenim sustavom oko cijene lijekova, koju je želio povisiti čak 4000 posto.
Ideja o povećanju cijene u Aspenu, tvrtki iz Južnoafričke Republike koja svoje europske operacije vodi iz Dublina, pojavila se nakon što su od britanske kompanije GlaxoSmithKline (GSK) kupili prava na portfelj onkoloških lijekova Cosmos. Prava su kupili 2009. u sklopu 273 milijuna funti vrijednog ugovora, prema kojemu je GSK pripao 16-postotni udio u tvrtki. GSK ga je poslije prodao, po cijeni od oko 2,2 milijarde dolara.
Cosmos lijekovi nisu bili patentirani, a nisu imali ni konkurenciju od drugih proizvođača, piše The Times. Među njima su bili busulfan i klorambucil, lijekovi za leukemiju, mercaptopurine, koji se koristi za liječenje limfoblastične leukemije koja se javlja kod djece, te lijekovi za nekoliko vrsta tumora čestih u starijih osoba. Za neke od tih lijekova postojale su alternativne terapije, ali ograničenog dosega, pa su njihovi bili traženiji.
Zakonska rupa
Aspen je cijene uspio povisiti u Engleskoj i Walesu. Tamo je 2013. godine iskoristio zakonsku rupu prema kojoj tvrtka može povisiti cijenu ako odustane od postojećeg imena brenda.
Brendirani lijekovi podliježu strogim kontrolama cijena, ali ograničenja se ne postavljaju u slučaju nebrendiranih generičkih lijekova. S obzirom na to, cijena kutije busuflana je u Engleskoj i Walesu porasla s 5,20 na 65,22 funte, dakle za 1100 posto. Klorambucil je poskupio s 8,36 na 40,51 funtu. Dokumenti kojih se Times domogao pokazuju kako je Aspen od 2012. godine pokušavao sustavno povisiti cijene lijekova koje su zdravstveni sustavi nekih europskih država plaćali.
List piše kako je kompanija zauzela agresivan pristup. Kreirali bi nestašicu lijekova ili prijetili obustavom opskrbe kako bi prisilili vlasti da prihvate njihove uvjete, bio je zaključak talijanske Agencije za kontrolu tržišnog natjecanja (AGCM). Upravo je Italija bila jedna od država koja se sporila s Aspenom. U listopadu 2013. Aspen je zaprijetio da će prestati opskrbljivati Italiju lijekovima ako se vlasti u roku od tri mjeseca ne slože s porastom cijena od 2100 posto. Iako je nova cijena na kraju odobrena nakon nekoliko mjeseci, u međuvremenu je došlo do nestašice lijekova. AGCM je uvjeren da je Aspen time radio pritisak na vlasti.
Iz dokumenata se vidi da je, primjerice, jedan farmaceut pisao Aspenu i njegovu distributeru za Italiju, žaleći se da mora birati između dvije obitelji s bolesnom djecom i odlučiti koja od njih će dobiti jedini paket lijekova koji im je još ostao zbog malih zaliha.
Nema opskrbe
Problemi su zabilježeni i u Španjolskoj koju je Aspen prestao direktno opskrbljivati s pet navedenih lijekova u svibnju 2015. godine.
U internim mailovima iz listopada 2014., navodi list, jedan od zaposlenika u dublinskom uredu pitao je što bi trebalo napraviti s paketima lijekova za Španjolsku. Jedan od višerangiranih zaposlenika odgovorio mu je da ih ne mogu prodati jer je Aspen zaustavio opskrbu zbog spora oko cijene. Ako se španjolsko Ministarstvo zdravstva ne složi s višim cijenama, dodao je, “jedina opcija bit će donirati ili uništiti tu zalihu”. U drugim su e-mailovima zaposlenici raspravljali o tome bi li mogli više zaraditi ako u Španjolskoj prodaju lijekove namijenjene Italiji, svjesni da bi to iscrpilo zalihe u Italiji. S kojom su istodobno bili u sporu oko cijena.
Nije namjerno
Izvješća o nestašici lijekova Cosmos stizala su i iz drugih zemalja u to isto vrijeme, uključujući Njemačku, Grčku i Belgiju.
Dennis Dencher, izvršni direktor Aspen Pharma Europe, izjavio je za Times kako je povisivanje cijena bilo na “razini koja je prikladna za promicanje dugoročne održive opskrbe pacijenata” i da su bile dignute s “vrlo niske i neodržive baze”. Nije, jasno, naveo za koga je ta baza bila tako niska i neodrživa: na svojim web stranicama se otvoreno hvale kako je njihova tržišna kapitalizacija oko deset milijardi dolara. A vjerojatno ne bi bila takva da se ne ponašaju po obrascu koji su razotkrili novinari londonskog Timesa.
Izvršni direktor Dennis Dencher za Times je priznao da je bilo nestašice lijekova, ali negirao je da je ona namjerno izazvana. Kako bi riješili probleme u opskrbi, tvrdi, u novi proizvodni pogon u Južnoafričkoj Republici investirali su 55 milijuna funti. Potencijalno uništavanje lijekova nisu komentirali. Britanske su vlasti lani, kao odgovor na istragu Timesa, zakonom državi omogućile da snizi cijene lijekova ako se procijeni da su pretjerane.
Aspen Pharmacare ovim je ponašanjem samo odigrao na ruku svih onih koji tvrde da farmaceutske kompanije nemaju mnogo veze s etikom. I da intenzivno rade na povećanju cijena, ne brinući uopće za pitanje dostupnosti tih lijekova potrebitima. Stvar je utoliko gora što je riječ o tvrtki koja je osnovana još 1850., a izlistana na burzi 1997. godine. Najveća je farmaceutska kompanija u Africi i zapošljava nešto više od 6300 radnika.
Izvor: jutarnji.hr
