Ivo Banac na Krugu za Trg: Oni koji održavaju Titov kult zanemaruju mračnu stranu naše povijesti
Foto: Hrvatsko kulturno vijeće
Ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu se u subotu okupio veći broj građana kako bi podržali inicijativu “Kruq za Trg” da se Trg maršala Tita preimenuje u Kazališni trg, a govore podrške koje su im uputili zastupnici i kandidati liste za zagrebačku Gradsku skupštinu Bruna Esih, Zlatko Hasanbegović i Željko Glasnović, okupljeni su pozdravili ovacijama.
Predstavnici Inicijative za Hrvatsku bez totalitarističkog znakovlja u javnim prostorima rekli su da već desetu godinu svoj zahtjev predaju Skupštini Grada Zagreba, a prosvjeduju 11. put. Svi dosadašnji zahtjevi bili su odbijeni, rekli su i poručili da će organizirati prosvjed svakog svibnja dok se Trg maršala Tita ne preimenuje.
Prema procjenama policije okupilo se oko 1500 ljudi. Na brojnim transparentima mogla su se iščitati stajališta prosvjednika: “Civilizacijska sramota”, “Tito je naredio i nadgledao zločine”, “Žrtvama dugujemo spomen, sjećanje, ispriku i istinu”, “Komunistički zločini nisu antifašizam”, “Opravdati zločin je zločin”, “Huda jama – svjedok Titovog komunističkog sotonizma”.
“Zajedno ćemo promijeniti ime ovog trga”, okupljenima su poručili zastupnici Hasanbegović, Esih i Glasnović. “Skinut ćemo ga zajedno”, rekla je Esih. “Narod je najveća snaga, zato se držimo zajedno i rezultat neće izostati, sada i u budućnosti”, kazala je.
Hasanbegović je rekao kako mu je čast biti s okupljenima. “Činilo se, do jučer, uzaludno sve ove godine. Odluku o ovom moralnom i građanskom ruglu Trgu maršala Tita neće donijeti nikakvo činovničko povjerenstvo, donijeti ćemo ga mi, vi, nova Gradska skupština koja će bez kalkulacija svojim glasovima promijeniti ime ovoga zlokobnoga simbola. Jamstvo ste vi i mi i ljudi koji su u politički život ušli bez bilo kakvih trgovačkih računa, kalkulacija i prikrivenih namjera. Ono što misle to i rade”, istaknuo je.
“Svi uz Krista protiv komunista”, poručio je Glasnović.
“Prosvjedom, u duhu Rezolucija Vijeća Europe o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih režima iz 2006. godine te Deklaracije Hrvatskog sabora o osudi zločina komunističkog poretka u Hrvatskoj, želimo maknuti komunističke simbole, a ne čekati još deset godina da se to učini”, istaknuo je bivši zastupnik u Hrvatskom saboru Ante Beljo.
Ivo Banac: Trg maršala Tita je mjera naše zaostalosti, našeg konformizma i našeg kukavičluka
“Prije pet godina govorio sam ovom skupu, na jednako tako lijep proljetni dan, u jednako lijepom Zagrebu. U tih pet godina mnogo toga se promijenilo, ali jedno nije: Trg maršala Tita. Argumenti protiv ove sramote i danas su isti te svjedoče o nedostacima hrvatske demokracije”, rekao je Banac.
“Apologeti zavode tvrdnjom da je Titovo razdoblje bilo razdoblje napretka i razvoja, ali koji to poredak u Europi, pa i oni sa sasvim drukčijim predznakom, nije tako što postigao u drugoj polovini 20. stoljeća? Zar to nisu postigli i Franco i Salazar? U mnogo većoj mjeri to su postigle europske liberalne demokracije. Nakon Drugog svjetskog rata Italija je, doslovno na koljenima, bila gladna, ali upravo je tijekom Titova razdoblja u svemu nadmašila naša navodna postignuća. Nema napretka bez slobode, a Titov je režim bio utjelovljenje neslobode u svakom smislu.
Razlozi za civilni kult Tita u pluralnoj, demokratskoj i neovisnoj Hrvatskoj ne mogu biti uvjerljivi. Koji su to razlozi? O tomu danas želim govoriti.
Zapravo, svaka zaostalost, pa i hrvatska, mjeri se i apologetskim tezama o povijesti, posebno recentnoj. Kad branite ugled jedne diktature, svjedočite o nesrazmjeru između univerzalnih načela i vlastitih dometa. Možemo razumjeti zašto Mongoli slave Džingis-kana, ali nam to ipak govori kako njihova samosvijest nije osjetljiva na neke vrijednosti ili ih u stanovitim okolnostima dokono suspendira. Tako je to i s Titom.
Oni koji održavaju Titov kult zapravo zanemaruju mračnu stranu naše povijesti. Kao da se nije dogodila Daksa, Huda Jama, križni putovi, Goli otok? Kao da ljudima nije otimana imovina, kuće, stanovi, njive, svaka mogućnost rada i udruživanja, kakva je moguća u demokraciji. Kao da nije bilo Stare Gradiške, špijuniranja, potkazivanja, progona vjere i savjesti, cenzure, kulta laži i kulta ličnosti? Kao da stotine tisuća ljudi nisu morali napustiti našu domovinu da bi živjeli u slobodi i od svog rada?
Kada današnji zagovornici zaborava govore kako je njima stalo do budućnosti, kako ne žele govoriti o prošlosti, oni jednostavno žele prikriti svoja vlastita nedjela i grijehe svojih očeva, korupciju, kriminal i nejednakost koji su izrasli na gnojivu nasilja i revolucije. Sve teme naše sadašnjosti, ali prvenstveno pitanja korupcije i prikrivanja državnog kriminala, bogaćenje bez rada, nepotizam i nepoštivanje zakona, nepodnošljiva birokracija i bahatost administracije, sve te teme imaju svoje ishodište u nasilju i okrutnosti Titova režima. I ne mogu se riješiti bez otvorenog suočavanja sa svime što nam je taj sustav ostavio u nasljeđe.
Trg maršala Tita je mjera naše zaostalosti, našeg konformizma i našeg kukavičluka. Koliko god bili zahtjevni izazovi današnjeg trenutka, koji stoje pred našim društvom, pred našom politikom, na njih nećemo moći odgovoriti dok ne raščistimo ova pitanja, ovaj talog koji je u osnovi svih naših podjela. To je zadatak novog naraštaja političara, koje ćemo podržati upravo zato jer su nam obećali ukidanje Titova trga, tako da se ovdje idućeg svibnja okupljamo oko boljih tema, u boljem ozračju…”, završio je.
Izvor: narod.hr/Hina
