INTERVJU – KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ: Na Hrvatsku se danas gleda kao na srednjoeuropsku i sredozemnu državu
Uopće se ne čini da je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar-Kitarović “smanjila tempo”, kao što su joj bili naložili liječnici, nakon što su joj dijagnosticirali herniju diska u vratnoj, ali i u donjem dijelu kralježnice. I sama to donekle priznaje jer u ovom razgovoru za Večernji list kaže kako tempo neće usporavati “te ću do kraja mandata nastaviti s aktivnostima kao i do sada”. I još kaže kako je “disciplinirana pacijentica”.
Naša je predsjednica, jednostavno intenzivna i takvog je karaktera da to pokazuje i u fizikalnoj terapiji kojoj je sada podvrgnuta – na nju, naime odlazi dva puta dnevno. No, kada bi predsjednica i željela poslušati u svemu liječničke savjete, to sada baš i ne bi moglo do kraja funkcionirati.
Kriza oko objave za Hrvatsku nelegalne arbitraže oko razgraničenja sa Slovenijom, međunarodni summit o sigurnosti u Dubrovniku, priprema za summit u Varšavi i tamošnji službeni susret s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom sve su to krupni politički događaji u kojima Grabar-Kitarović očito neće “usporavati”. Naprotiv.
Kako komentirate rezultate arbitraže sa Slovenijom?
Najvažnije da ne dođe ni do jednog unilateralnog akta ili pokušaja implementacije arbitraže slovenske strane te da se i dalje poštuju svi sporazumi i aranžmani koje su potpisali Hrvatska i Slovenije i koji su na snazi. Tu prije svega mislim na malogranični promet, ribarenje, brodski promet itd. Hrvatsko je stajalište vrlo jasno, a potvrđeno je jednoglasnom odlukom Sabora Republike Hrvatske.
U arbitražni postupak ušli smo u dobroj vjeri, a tu je dobru vjeru uništilo razotkriveno djelovanje arbitra kojega je imenovala slovenska strana i njihove ovlaštene predstavnice, ali što je najvažnije, i predsjednika Suda. Njihovo postupanje u potpunoj je suprotnosti sa samim načelima arbitraže. Slovenija je izravno uključena i odgovorna za navedeno protupravno djelovanje, što će sigurno ostati u analima, na žalost onima negativnim, prakse međunarodne arbitraže. Na rješavanje ovog pitanja u bilateralnim odnosima i međusobnim dogovorom uvijek smo bili spremni, zato smo i predlagali izlazak pred Međunarodni sud u Haagu ili pred Međunarodni sud za pravo mora u Hamburgu.
Dijalog sa Slovenijom mora se nastaviti. Ovo je bilateralno pitanje, a Hrvatska je suverena država. Zajedno s Vladom RH i Ministarstvom vanjskih i europskih poslova te svim političkim čimbenicima pozicije i opozicije i nadalje ćemo sve naše prijatelje u svijetu detaljno informirati o svim razlozima zbog kojih je proces nepopravljivo kompromitiran. Za to imamo i snage i kapaciteta. Sretna je okolnost što, osim rijetkih ekshibicionista, građani s obje strane granice žive u međusobnom poštovanju, suradnji i dobrosusjedskim odnosima, a željela bih da to tako i ostane.
Što vas je motiviralo da predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću pošaljete dopis o problemima ovršenih, odnosno blokiranih građana? Jeste li bili zgroženi obujmom problema, jeste li htjeli potaknuti Vladu na činjenje i akciju ili ste sada već na polovici mandata, zapravo odlučili da ćete se kandidirati za drugi predsjednički mandat?
Da, točno je. Šokirana sam obujmom problema blokiranih i ovršenih građana te neodgovarajućih zakona, a pogotovo podatkom da se od 40 milijardi kuna dugova blokiranih, osam milijardi odnosi na njihove izvorne dugove, a čak 32 milijarde iznose kamate i troškovi ovrha. Moj je stav da je sadašnji ovršni zakon nepravedan i da ga treba mijenjati novim zakonodavnim okvirom koji će uzeti u obzir ove činjenice te rezultirati razduživanjem građana.
Kao što sam naglasila i u kampanji za predsjedničke izbore i u inauguracijskom govoru, želim biti glas svih građana Republike Hrvatske, posebice onih najugroženijih, a to blokirani građani koji žive na rubu egzistencije zasigurno jesu. Smatram pozitivnim i ohrabrujućim to što su na tom okruglom stolu sjedila i dva predstavnika Vlade. To daje nadu i vjeru da će se ovaj teški problem rješavati. Ovo je bilo prvi put da su svi dionici – od blokiranih, banaka, pravnika, revizora te predstavnika Vlade – zajedno sjeli za stol. Uvijek ću otvarati teška i zahtjevna pitanja te inzistiranjem na zajedništvu pokušati potaknuti njihovo rješavanje. Što se odluke o kandidaturi tiče, o njoj ću na vrijeme obavijestiti javnost.
Nakon godinu i pol dana velike političke nestabilnosti u Hrvatskoj, u kojoj su se uz iznimne teškoće odvijali ciklusi i pokušaji formiranja vlada, čini li vam se da smo sada ipak uplovili u malo mirnije vode? Kako ste vi doživjeli zadnje “rekonfiguriranje” Vlade i jeste li vi tu vidjeli elemente političke trgovine, odnosno čak i prostitucije, ili se dogodilo ono, Hrvatskoj prijeko potrebno političko stabiliziranje?
Sve što se u Saboru dogovori dio je demokracije. Sve što se događalo oko izbora i poslijeizbornih konzultacija i koalicija, pa uključujući pad Vlade, dio je političkog i demokratskog sazrijevanja. Pokazali smo da i u tim trenucima možemo očuvati stabilnost države, a to je najvažnije.
Glavni problem i ono što frustrira jest što smo izgubili puno vremena za provođenje reformi i rješavanje gorućih društvenih problema. Razdoblje političke nestabilnosti vrijeme je i nedonošenja odluka i nečinjenja, što kratkoročno rezultira povećanjem prihoda, no dugoročno padom investicija i usporavanjem razvoja.
Prvi put nakon dugo vremena sve tri glavne poluge vlasti drži jedna politička opcija; vi ste bili kandidat HDZ-a, premijer je iz HDZ-a, kao i predsjednik Hrvatskog sabora. U ovom političkom trenutku je li to plus ili minus za Hrvatsku?
Pa ako hoćete, ne samo da potječemo iz iste stranke nego i iz istog ministarstva. No, svatko od nas ima svoju ustavnu odgovornost i svatko od nas ima svoj izborni legitimitet, a time i svoju obvezu prema građanima. Ja osobno, obnašanjem predsjedničke dužnosti, želim pokazati da sam predsjednica svih hrvatskih državljana.
Zbog toga se od početka mandata zalažem za zajedništvo u rješavanju ključnih strateških nacionalnih pitanja kao što su: demografska obnova, gospodarski razvoj, reforma obrazovanja, decentralizacija, rješavanje problema blokiranih, vanjska i sigurnosna politika.
Osim što se vlast teško stabilizira, primjetno je u posljednje vrijeme da mnogo nestabilnosti ima i u redovima hrvatske oporbe. Je li i vaš dojam da je lijevo političko krilo jako oslabjelo, što nije dobro ni za ukupnu političku stabilnost u zemlji?
Već je to rečeno, no ponovit ću da Hrvatska, kako bi uzletjela i sigurno letjela, treba imati oba krila. Oba krila moraju mahati u istom smjeru kada su posrijedi nacionalni ciljevi i interesi. A u odnose na političkoj sceni ne želim se miješati.
Kako gledate uopće na taj termin stabilnost države s obzirom na to da ima mnogo kritičara koji ismijavaju tezu o važnosti stabilnosti i podupiru ambicije koje izlaz vide u stalnim, pa makar i kaotičnim promjenama?
Samo stabilna država može jamčiti investicije i dugoročni razvoj, sve ostalo je politički ekshibicionizam i jeftini populizam.
Od početka svojeg mandata puno ste se trudili u vanjskopolitičkom pozicioniranju Hrvatske, u tom često niste nailazili na razumijevanje, ni politike ni nekih medija. Je li u ove dvije i pol godine vanjskopolitička pozicija Hrvatske ojačala?
U ove dvije i pol godine nastojala sam, kroz sve svoje aktivnosti, repozicionirati Hrvatsku. Na Hrvatsku se danas gleda kao na srednjoeuropsku i sredozemnu državu, koja je među inicijatorima povezivanja država na prostoru između triju mora, a ta inicijative danas uživa zanimanje niza država, onih Zaljeva, Kine ili SAD-a, što potvrđuje i dolazak predsjednika Trumpa na skorašnji sastanak na vrhu u Varšavi. Razvijamo suradnju s državama na prostoru Sredozemlja i Višegradskom skupinom.
Uz jačanje suradnje i gospodarskih aktivnosti s državama Zaljeva i Središnje Azije, planiram i jačanje naše suradnje i s državama u Južnoj Americi, Africi i Aziji, koje za nas predstavljaju nekonvencionalna tržišta, a istodobno pružaju velike potencijale. I u odnosu na susjedne države vodimo puno asertivniju politiku. Sa svima surađujemo i imamo dobre osnove za napredak u odnosima sa svim državama, no prije svega štiteći nacionalne interese.
Jedan od ključnih nacionalnih interesa jest očuvanje opstojnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, a na tome intenzivno radim. Potpisivanjem Subotičke deklaracije započeli smo razgovore o rješavanju otvorenih pitanja sa Srbijom, a vjerujem kako će se u novoj konstelaciji ti razgovori intenzivirati. Nadalje, snažno smo poduprli ulazak Crne Gore u NATO, relaksirali odnose s Mađarskom, a želja nam je riješiti i otvorena pitanja sa Slovenijom. Kazala sam kako je svaka država onoliko velika koliko su velike njezine ambicije. Mi svoje, složit ćete se, napokon jasno pokazujemo.
Cijeli intervju pročitajte u Večernjem listu
