SDP-ov kandidat za Ustavnog suca izgubio posao na Pravnom fakultetu jer nije doktorirao na vrijeme
Foto: fah
Predsjednik SDP-a Davor Bernardić najavio je da će kandidat njegove stranke za ustavnog suca biti Goran Selanec, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ističući da je SDP spreman podržati jednog kandidata za kojeg se odluči HDZ, ako to ne bude nijedan od kandidata koji je sudjelovao u presudi u slučaju Ive Sanadera.
Mediji bliski SDP-u i Andreju Plenkoviću opisali su ga kao “kandidata za ustavnog suca s impresivnim životopisom”, “tipa s briljantnim CV-jem”, “čovjeka zbog kojeg je i SDP konačno dobio pohvalu”… a sve to po poprilično nejasnim kriterijima ako se pogledaju neke činjenice.
Tako ti isti mediji navode da je diplomirao na zagrebačkom Pravnom fakultetu 2000. godine, a dvije godine kasnije magistrirao je na temu Europske konvencije o pravima čovjeka i njezinu utjecaju na hrvatski pravni sustav. Zatim dodaju kako je magistrirao i doktorirao na jednom od najprestižnijih američkih sveučilišta – University of Michigan, te pišu kako je radio na zagrebačkom Pravnom fakultetu kao znanstveni novak. 2004. godine prelazi na novoosnovanu Katedru za europsko javno pravo na istom fakultetu, ali ne navode detalje oko toga što se dogodilo i zašto 2009. godine odlazi raditi pri Mreži nacionalnih pravnih stručnjaka za ravnopravnost spolova Europske komisije.
Kako je 2009. godine izgubio posao na Pravnom fakultetu jer ga je fakultet pustio na doktorat u inozemstvo, a onda nije doktorirao u roku od više godina, donosimo u nastavku.
Goran Selanec sklopio je ugovor o radu s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu 2001. godine za radno mjesto mlađeg asistenta znanstvenog novaka na znanstvenoistraživačkom projektu glavnog istraživača doc. dr. sc. Siniše Rodina „Judicial and Non-judicial Protection of Human Rights in U.K. and Croatia“.
Vijeće Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odobrilo mu je plaćeni studijski dopust od 1. rujna 2001. do 1. srpnja 2002. radi pohađanja poslijediplomskog znanstvenog studija na University of Michigan Law School, Ann Arbor, od 1. rujna 2002. do 15. kolovoza 2003. radi stručnog usavršavanja te od 15. siječnja do 15. srpnja 2004. radi pohađanja doktorskog studija na istom visokom učilištu.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u skladu s tadašnjim pristupom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, s Goranom Selancem sklopio je 14. prosinca 2004. novi ugovor o radu za radno mjesto asistenta znanstvenog novaka temeljem kojega je bio dužan do 1. travnja 2009. steći doktorat znanosti.
Kako do navedenog datuma nije stekao doktorat – ostao je bez posla na Pravnom fakultetu, ugovor mu nije produžen. Zatim odlazi raditi pri Mreži nacionalnih pravnih stručnjaka za ravnopravnost spolova Europske komisije, uz to od 2010. godine radi i kao viši pravni savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, te na kraju 2012. godine dolazi na mjesto zamjenika pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, na dužnost na kojoj je i danas.
Tri ustavna suca Hrvatski sabor će, očekuje se, izabrati do ljetne stanke i tako omogućiti tom sudu da radi u punom sastavu, s obzirom da je lani izabrano 10 od 13 sudaca.
Mandat, naime, istječe Miroslavu Šeparoviću, predsjedniku Ustavnoga suda, Mati Arloviću i Antunu Palariću.
Mandat suca Ustavnog suda traje osam godina.
Neki mediji pisali su kako SDP, iako se slaže s prijedlogom da dvoje kandidata odredi HDZ a oni jednoga, predlaže da jednoga kandidata nominiraju predstavnici nacionalnih manjina. Ako odluče ne prihvatiti kandidata kojeg odabere HDZ, a kao mogući izbor spominju se Miroslav Šeparović ili Antun Palarić – hoće li Plenković podržati Selaneca?
Ustavni sud čini trinaest sudaca. Bira ih Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom, iz redova istaknutih pravnika, sudaca, državnih odvjetnika i sveučilišnih profesora.
Dvotrećinska većina s jedne strane osigurava široku političku podršku i dogovor uglavnom dviju najvećih stranaka SDP i HDZ i potrebu konsenzusa, ali i potencijalnu opasnost politizacije Ustavnog suda i udaljavanje neospornih pravnih stručnjaka potrebnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta od mogućnosti da postanu suci Ustavnog suda.
Izvor: narod.hr
