25. kolovoza 1991. Vukovar – kako je počela epska bitka za grad na Dunavu?
Bitka za Vukovar bila je najveća Bitka u Domovinskom ratu. Opsada grada trajala je gotovo tri mjeseca i na kraju je angažirala ogromnu neprijateljsku silu, po nekim procjenama i do 80 000 vojnika.
Napad na hrvatski Vukovar, nekada biser barokne gradnje, grad kulture, glazbe, umjetnosti; Vukovar, biser na Dunavu, smješten, kako je napisala jedna naša pjesnikinja, „tamo gdje Dunav ljubi nebo“; Vukovar kojega su osakatili ti isti kao i 1945. godine, opet uz zvuke njihovog “marša smrti”, ovog puta uz „Marš na Drinu“ i četničke pjesme u kojima nisu prezali ni od posezanja za našim morem.
Vukovar je na današnji dan 1991. napadnut zajedničkom akcijom komunističke JNA i srpskih postrojbi iz sela sa hrvatskim Srbima koja su okruživala Vukovar. Premda je Vukovar već prije žestoko napadan i bilo je borbi u samom gradu dok MUP i ZNG nisu preuzeli grad, današnji dan smatra se početkom opsade grada.
Opsada Vukovara započela je 25. kolovoza 1991. JNA uz pomoć srpskih paravojnih snaga 87 dana držala je u opsadi hrvatski grad Vukovar, od kolovoza do studenog 1991. godine.
Bitka je završena ulaskom JNA u potpuno srušeni grad, velikim razaranjem Vukovara, te masovnim ubijanjem i progonom hrvatskog stanovništva. Ujedno, bitka je zbog herojskog otpora Hrvata i velikih gubitaka JNA i četnika otupila udarnu oštricu neprijateljskih snaga, pa su već u prosincu počele velike oslobodilačke akcije u Zapadnoj Slavoniji.
Današnji dan smatra se službenim danom početka Bitke za Vukovar, jer su na taj dan snage JNA iz vojarne u Vukovaru i postava u Borovu Sela, zajedno s pripadnicima pobunjenih srpskih sastava iz okolnih sela (Bršadin, Pačetin, Trpinja), krenule u napad na grad Vukovar i Borovo Naselje. Napadači su pri tim napadima po procjeni branitelja ostali bez nekoliko tenkova i transportera. Na Sajmištu su branitelji uništili jedan, a onesposobili tri tenka, dok su dva kamiona JNA zapaljena.
Događaji na današnji dan predstavljali su početak nastojanja JNA da zauzme Vukovar. Zrakoplovi JNA napali su hrvatske položaje na silosu Đergaj te kod Opatovca s 30 raketa zrak-zemlja, dok su se artiljerijom priključili pobunjeni Srbi iz Borovog Sela, Bršadina, Trpinje i vukovarskog naselja Petrove Gore.
Nailazak kamiona za prijevoz hrane na minu pokraj barikade u Borovom naselju bio je za JNA povod za opći napad na grad. Tijekom tih borbi JNA je prekinula asfaltnu prometnicu Vukovar – Bogdanovci, nakon čega je jedina prohodna komunikacija bio poljski put kroz kukuruz između Bogdanovca i Lušca. Taj prvi udar JNA i pobunjenih Srba na grad trajao je do kraja kolovoza. Grad je otvoreno napala JNA i to dijelovi 453., 12. proleterske i 51. mehanizirane brigade i od 26. i 27. kolovoza i dva bataljuna 1. proleterske gardijske mehanizirane brigade. Zračnu potporu mehaniziranim sastavima pružali su dijelovi 204. lovačkog avijacijskog puka, 172. lovačko-bombarderskog avijacijskog puka i 252. lovačko- bombarderske eskadrile.
Bitka za Vukovar bila je najveća Bitka u Domovinskom ratu. Opsada grada trajala je gotovo 3 mjeseca i na kraju je angažirala ogromnu neprijateljsku silu, po nekim procjenama i do 80 000 vojnika. Pothvat vukovarskih branitelja predstavljalo je upravo herojski otpor velikoj neprijateljskoj sili tri mjeseca, što je omogućilo ostatku Hrvatske da se pripremi za obranu.
Tako je ispalo da je Bitka za Vukovar bila umnogome ključna za cjelokupnu obranu Hrvatske, kako vojno, tako i motivacijski jer su Hrvati shvatili da se velikim srcem i hrabrošću mogu oduprijeti JNA, trećoj armiji u Europi, a u konačnici i vojno je poraziti.
Otvoreni napad JNA na Vukovar bio je konačni dokaz da je Titova vojska uvijek bila ono što su hrvatski domoljubi znali – produžena ruka Beograda i Velike Srbije.
I iz tog, kao i brojnih drugih, razloga moraju biti zabranjena sva znakovlja pod kojim je napadan i uništen Vukovar – od petokrake do kokarde, a dozvoljeni samo oni koji su je branili, što uključuje i oznake dragovoljaca HOS-a u Vukovaru i Bogdanovcima sa svime što na njima piše.
Sve drugačije bilo bi prekrajanje povijesti.
Izvor: narod.hr
