O izgradnji mosta na Čiovo potrebno odlučiti između dvije ponude
Za gradnju mosta kopno-otok Čiovo Hrvatskim cestama (HC) stigle su dvije ponude zajednice ponuditelja – Poduzeća za ceste Split i Strabaga te Pomgrada, Zagreb montaže i Đuro Đaković Grupe, koje će se u najbržem roku evaluirati te donijeti odluka o odabiru izvođača radova, doznaje se iz Hrvatskih cesta.
“Te dvije ponude povjerenstvo je danas, kada je završio rok za slanje, otvorilo, utvrdivši da su obje od udruženih ili zajednice ponuditelja, a analizom će se utvrditi njihova valjanost te potom i odlučiti o odabiru”, kazala je Hini glasnogovornica HC-a Tamara Pajić.
Dodala je da će odluka o odabiru, budući da se radi o strateškom projektu, biti donesena u najbržem mogućem roku.
Pajić je iznijela da je vrijednost ponude zajednice ponuditelja Poduzeće za ceste Split i Strabaga 119,8 milijuna kuna (bez PDV-a), a Pomgrada, Zagreb montaže i Đuro Đaković Grupe 113,5 milijuna kuna (bez PDV-a), pri čemu ističe da su obje ponude stigle s jamstvima i troškovnicima.
“Zbog velike prometne važnosti tog mosta za Trogir i okolicu te Dalmaciju, most mora biti u prometu do početka turističke sezone 2018., pri čemu se u Hrvatskim cestama vodimo datumom 15. lipnja”, poručuje Pajić.
Hrvatske ceste su krajem ožujka ove godine raskinule ugovor s tvrtkom Viadukt o građenju mosta kopno-otok Čiovo, zbog, kako su kazali, nemogućnosti upravljanja tim projektom te kašnjenja i problema u kojima se našla ta zagrebačka građevinska tvrtka. Odlučeno je da se pokrene novi postupak nabave, na koji će pozvati sve relevantne tvrtke koje mogu ponuditi neupitno financiranje projekta i kratke rokove završetka.
Krajem ožujka iz HC-a su kazali i da je do tada bilo realizirano 57 posto radova na tom projektu te da će nakon odabira novog izvođača nastojati krenuti u radove ‘punom žestinom’ kako bi ih što prije priveli kraju.
Projekt gradnje mosta kopno-otok Čiovo, dugog 547 metara i vrijednosti koja premašuje 207 milijuna kuna, ušao je među projekte europskog financiranja, pri čemu se 176,7 milijuna kuna ili 85 posto financira iz EU fondova.
Izvor: Hina
