Dr. Stjepan Šterc: Mladi ne odlaze samo zbog nezaposlenosti i malih primanja već i zbog političke i gospodarske nesigurnosti Hrvatske
Govoreći o najavljenom proračunu za sljedeću godinu, demograf Stjepan Šterc u emisiji Studio 4 na HRT-u rekao je kako u njemu nema stavaka koji su Hrvatskoj nužno potrebni, dok ga Ivan Miloloža smatra iskorakom naprijed te da proračun treba gledati kao dio Vladina trogodišnjeg plana koji će dovesti do razvojnih procesa.
Ivan Miloloža iz HUP-a istaknuo je kako je porezna reforma dala rezultate i pomake koji su doveli do pada javnog duga.
„No s druge strane postoji porezna presija u koja nije kontrolirana. To su porezni nameti koji opterećuju gospodarstvo i pridonose nekonkurentnosti proizvoda. U tom pravcu se mora usmjeriti porezna politika u rasterećenju i parafiskalnih nameta koji su često na razini lokalne samouprave.“
Komentirao je i predviđeni rast rashoda za 5 milijardi: Logično je da će rastom prihoda rasti i rashodi. „Dobro je da rastu rashodi. To ne znači da mi moramo povećati potrošnju. Ali ona je kontrolirana s pet milijardi rashoda. Ne smijemo zaboraviti da se dogodio pozitivan efekt kamatnih stopa koje su povijesno niske. One su omogućile smanjenje javnog duga Na taj se način stvorio dodatni slobodan novac za financiranje drugog dijela proračuna“, kaže Miloloža.
Na pitanje o povlačenju novca iz EU fondova Miloloža je odgovorio kako “Hrvatska pripada u poziciju apsurdnosti jer više novca uplaćujemo nego što povlačimo”.
Demograf Stjepan Šterc rekao je kako u proračunu nema nikakvih odstupanja i da se novac ne usmjerava prema onome što Hrvatskoj treba. Dodao je kako Hrvatska ne smije gospodarski razvoj temeljiti na povlačenju novca iz Europskih fondova.
„Kad se gledaju pojedine stavke s obzirom na iseljavanje, u proračunu je veliki broj stavki koje su irelevantne za ukupan razvoj države“, rekao je Šterc.
Kao primjer naveo je poljoprivredne poticaje. Kada su oni uvedeni, istaknuo je, poljoprivredna proizvodnja je pala za 27 posto.
„Što se tiče nacionalne sigurnosti, ključni sadržaj svakog prostora je populacija. Mi moramo konačno shvatiti da nestanak ljudske populacije,posebno u pojedinim strateškim područjima, ugrožava nacionalnu sigurnost“, istaknuo je Šterc.
Miloloža je rekao da je još veći problem od visine poticaja u poljoprivredi i drugim sektorima to što se nije kontrolirala potrošnja novca. I on je komentirao iseljavanje mladih ljudi ne samo iz Hrvatske nego i iz Bosne i Hercegovine.
„U Hrvatskoj postoje ogromni tereti i nameti gospodarstvu. Nemojmo zaboraviti kod nas je drugi najveći PDV u cijeloj Europskoj uniji. Imamo velike parafiskalne namete koje opterećuju gospodarstvo. Postavlja se pitanje malih plaća. Ali mi nemamo produktivnu proizvodnju“, komentirao je Miloloža.
Šterc je rekao kako se ne slaže s tim i kako se već 25 godina govori kako će regionalni razvitak Hrvatske riješiti demografsko pitanje.
„Nije nama samo problem iseljavanje nego prirodni nestanak. 18 000 ljudi godišnje nestaje i dok mi dočekamo da Hrvatska dođe do gospodarske razine koja bi bila dovoljna za demografsku revitalizaciju proći će još 20 godina i u tom razdoblju će nam nestati ljudski potencijal odnosno radna snaga“, rekao je Šterc.
Dodao je da prema istraživanjima mladi kao razloge iseljavanja ne navode samo nezaposlenost i mala primanje nego i nesigurnost u budućnost Hrvatske, nesigurnost gospodarskog razvoja i političku nesigurnost te kako Hrvatska mora osvijestiti da je ljudski potencijal temelj gospodarskog razvoja, a ne samo financije i fondovi.
Izvor: narod.hr/HRT
