Božićno slavlje u splitskoj katedrali
„Betlehemsko dijete svemu stvorenom objavljuje Oca, njegovu blizinu i nježnost, milosrđe i ljubav. Za taj milosni hod prema čovjeku Bog bira i jednu ženu, Djevicu Mariju kao onu po kojoj svijetu dolazi Spasitelj. Otajstva Božića nema bez Djevice Marije. Nema utjelovljenja i rođenja Sina Božjega bez Majke Marije“, kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodeći u splitskoj katedrali Sv. Dujma svečano božićno misno slavlje u koncelebraciji s više svećenika među kojima je bio i katedralni župnik don Tomislav Ćubelić. Misno je slavlje uzveličao svojim pjevanjem katedralni zbor pod ravnanjem mo. Šime Marovića uz orguljašku pratnju mo. Ivana Urlića. Već tradicionalno svake godine za vrijeme ponoćke i božićne mise pomažu pri celebriranju isusovački novaci.
Budući da je ova godina u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji posvećena majci i majčinstvu nadbiskup je u svojoj božićnoj homiliji u svjetlu uloge Blažene Djevice Marije u povijesti spasenja stavio naglasak na ulogu žene-majke u obitelji i društvu. „Blažena Djevica Marija imala je veliku i važnu ulogu u dolasku Sina Božjega na ovaj svijet. Tako i svaka majka ima snažnu i nezamjenjivu ulogu za svoju djecu, obitelj i društvo. Budućnost svakog naroda temelji se na ženi – majci i mladima. Majka je korijen životvornog stabla, a njena djeca i mladi su mladica i plodovi, zalog za budućnost jednog naroda. No, kakav je današnji položaj žena – majki u obitelji i našem društvu? Prije svega, važno je istaknuti kako je svaki pokušaj uspoređivanja žene s modelom muškarca pogrešan, ograničen i suprotan Božjem planu. Žena se može uspoređivati jedino sa svojom istinskom vrijednošću da je stvorena na sliku Božju.“
„Za dostojan život obitelji od velike je važnosti rad. Bez rada barem jednog roditelja klizi se prema gubitku dostojanstva osobe i sigurnosti cijele obitelji. Nitko ne želi ovisiti o Caritasu i drugim socijalnim ustanovama. Međutim“, upozorio je nadbiskup, „nerad nije jedina stvarnost koja utječe na dostojan život obitelji. Opasnost vreba i u pretjeranom radu koji sa sobom nosi dimenziju ne-prisutnosti roditelja, a osobito majke, u obitelji. Jer majka nije funkcija, ona je prisutnost. Ponajprije, za majku je problematičan rad nedjeljom. Nedjelja je iznimno važna za budućnost obitelji i društva. Nedjeljnim radom žena je ponižena i degradirana. Čini se kao da majka uvijek radi, i preko tjedna i nedjeljom. Svi mi znamo koliko žena – majki radi nedjeljom, koliko dugo rade, a koliko malo su plaćene za svoj rad. U ovakvom načinu života žena – majka svugdje je tražena, a nigdje nije dovoljno prisutna, a najmanje je doma.“
Nadbiskup poziva da je krajnje „vrijeme da se u dijalogu nađe rješenje (ne)radne nedjelje. Ako se ovaj bremeniti problem koji najviše pogađa ženu – majku i obitelj, što skorije ne riješi u skladu s našom tradicijom i kulturom, posljedice mogu biti fatalne za naš narod i našu budućnost. Stoga, ako u Hrvatskom savezu za nedjelju nije u prvim redovima i Hrvatski sabor onda u Hrvatskoj nešto nije u redu. Da, naša budućnost ovisi o investicijama i otvaranju novih radnih mjesta, ali važni i snažni stupovi budućnosti ipak su žena – majka, muškarac – otac, obitelj, mladi i neradna nedjelja. Doista, ako ovako nastavimo na putu kojim idemo, u opasnosti smo ne samo od depopulacije i iseljavanja, već i od gubitka identiteta. Jer ako je majka i vjernica koja treba pratiti i odgajati svoju djecu i biti uz njih nedjeljom, tko će ih drugi odgajati ako to nije ona i otac?“
Mons. Barišić ističe da se žena može ostvariti na razne načine, ali majčinstvo je najuzvišenije ostvarenje onoga „biti žena“. „Najveće dostojanstvo koje može imati jedna žena jest majčinstvo. Ako se ženu majku vrednuje i cijeni samo po radu i uspješnosti na poslu, ako se samo tim i takvim ženama daju nagrade i priznanja, logično je da majčinstvo pada u ‘drugi plan’, da se ostavlja sa strane. Ženama – majkama koje su posvećena brizi svoje djece, koje ih odgajaju i uvode u svijet, prenose vrednote, potiču njihove sposobnosti, uče ih ljubiti, biti pošteni i odgovorni građani zalažući se za opće dobro, ove žene – majke nisu prisutne u društvu i nitko ne spominje njihove uspješne karijere. Mentalitet koji polazi od tržišta i rada, kapitala i profita, da ne spominjemo ideologije, ne vrednuje ženu – majku koja je vezana uz svoj dom i obitelj, jer čini se da nije dovoljno prisutna u društvu. Majka Marija, koja je bila vezana uz svoju obitelji, svojom ulogom daleko je nadilazila dimenziju samo nazaretske kućice u ostvarenju spasenja ljudskog roda. Poput Majke Marije i žena – majka, tzv. domaćica- odgojiteljica, za koju bi se moglo reći da nije društveno eksponirana, itekako takvom svojom ulogom utječe na tokove društva čineći ga humanijim i zdravijim. Bez takvih ‘karijernih’ majki idemo prema tome da postanemo društvo bez duše, a što je još opasnije narod bez tijela. Bez rađanja dominirat će smrtnost. Samo Božić – rađanje – može nas udaljiti od dominacije smrti.“
Nadbiskup se osvrnuo i na nedostatak jaslica – dječjih vrtića kazavši: „Svi govorimo da nas nema, da je sve manje djece, a za djecu ni jaslica – vrtića nema dovoljno. Ako ne budemo otvarali nove jaslice i vrtiće otvarat ćemo samo grobove. Slavimo Božić – rođenje kojim je Riječ tijelom postala. Kada će se ono što govorimo i obećavamo konačno utjeloviti? Hoće li i u našoj stvarnost naša riječ tijelom postati? Jer kakva nam je budućnost ako je sve manje rođenih, a ni za njih nema dovoljno mjesta u jaslicama i vrtićima? Ako nam prioritet nisu obitelj i djeca, što drugo nam može biti važnije?“
„Božić je Božji dar nama ljudima. U svijetlu Božića postanimo i mi dar jedni drugima. Obdarimo svoj narod i društvo većim poštovanjem i vrednovanjem „karijernih“ žena, majki i odgojiteljica. Primimo na dar i prihvatimo našu djecu i mlade. Omogućimo im ne samo da vole svoju domovinu, već da i svoju budućnost u njoj traže i grade. U svijetlu premilosrdnog dara Boga našega po kojem nas je pohodilo Mlado Sunce s visine učinimo nedjelju, sunday – dan sunca, neradnim danom, danom kada je obitelj obasjana suncem majke i oca. U zajedništvu s malim Isusom izaberimo kulturu života kako bi se radovali uz jaslice, betlehemske i novootvorene u našim sredinama. Neka nas i sve naše obitelji na ovom putu uvažavanja žene – majke, odgovornosti prema mladima i opredijeljenosti za život prati Emanuel – Bog s nama“, poručio je, između ostaloga, nadbiskup Barišić udijelivši božićni blagoslov.
Silvana Burilović Crnov
