Euharistijsko slavlje i molitva za jedinstvo kršćana u Splitu
Započinje Svjetski molitveni tjedan za jedinstvo kršćana. Pridružujemo se moliteljima diljem svijeta, kršćanima vjernicima različitih konfesija koji se okupljaju na zajedničku molitvu Trojedinom Bogu za jedinstvo svih koji vjeruju u Krista, a njegova želja je da svi budu jedno, kazao je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić predvodeći misno slavlje u četvrtak, 18. siječnja u katedrali sv. Dujma. U koncelebraciji je bilo nekoliko svećenika, među njima, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman, generalni vikar mons. Miroslav Vidović, pastoralni vikar mons. Nediljko Ante Ančić i katedralni župnik don Tomislav Ćubelić, a u misi su sudjelovale brojne redovnice, bogoslovi i vjernici laici.
Budući da se toga dana obilježava spomendan sv. Margarete Ugarske, mađarske svetice i hrvatske princeze, nazočili su članovi Demokratske zajednice Mađara – udruge Splitsko-dalmatinske županije. Sveta Margareta rođena je 1242. godine u hrvatskom gradu Klisu kao deveto od desetero djece ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. i kraljice Marije Laskaris, koji su se u Hrvatsku sklonili pred mongolskom najezdom. Roditelji su se zavjetovali da će Margaretu u znak zahvalnosti za slobodu svoje zemlje posvetiti dragom Bogu. Tako je od malih nogu povjerena odgoju dominikanki. Ona nije osjećala prisilu nego je bila čvrstog uvjerenja da je to i njezin stav, kazao je katedralni župnik don Tomislav te dodao: „Sveti i dobri ljudi poput sv. Margarete mogu nam samo pomoći u molitvi za jedinstvo kršćana. Oni nikoga ne rastužuju, ne pljačkaju i ne lažu. Šteta je što puno o njima govorimo a malo ih slijedimo.“
Nadbiskup je održao homiliju o geslu ovogodišnje ekumenske molitve: „Desnica tvoja, Gospodine, snagom se prodiči (Izl 15,6)“. Molitvene materijale za molitvenu osminu pripremila je kršćanska zajednica s Kariba. U njima kršćani s Kariba ukazuju, između ostaloga, i na „kontradiktornost“ – oni koji su im kolonizacijom donijeli Bibliju i kršćanstvo nerijetko su se koristili upravo Svetim pismom i kršćanskom baštinom da bi opravdali njihovo porobljavanje. U tom je svjetlu mons. Barišić upozorio da osvajanje silom i kršćanska vjera ne idu zajedno. Ipak, sv. Pismo u njihovim rukama i kršćanski identitet tih istih robova postajali su izvorom utjehe i ohrabrenja da je Gospodnja desnica na njihovoj strani te su se izborili za slobodu i humanije društvo. Nadbiskup je podsjetio da „danas postoje novi oblici ropstva. Stoga je potrebno doživjet oslobođenje ne samo na Karibima nego i u nama samima. Pozvani smo otkrivati snagu i nadu Radosne vijesti – Evanđelja, stvarati zajedništvo ne samo dogmatsko nego životno i živjeti solidarnost s ugroženima, kojih ima mnogo. Vidimo da, nažalost, solidarnost nije na djelu.“ U tom je surječju pozvao nazočne na zauzetiju molitvu koja će ojačati našu vjeru te očistiti naša srca od sebičnosti i egoizma, koja će nas učiniti solidarnijima, spremnijima oprostiti i pomoći onima u potrebi. „Molitva nas treba približiti Kristu ali i jedne drugima“, zaključio je nadbiskup.
Prije više od stotinu godina kršćani su iz različitih konfesija počeli organizirano moliti za jedinstvo Crkve. Za tu je nakanu s razlogom odabran termin od 18. do 25. siječnja koji je danas uglavnom prihvaćen osobito u Katoličkoj Crkvi kao i u Crkvama proizašlim iz protestantizma. Već desetljećima svake godine Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana i Povjerenstvo “Vjera i ustrojstvo” Ekumenskog vijeća Crkava izradi prigodnu knjižicu s biblijskim čitanjima, molitvama i razmišljanjima o jedinstvu svih koji u Krista vjeruju. I ove je godine Vijeće HBK za ekumenizam i dijalog izdalo hrvatski prijevod prigodne knjižice što ju je uredio o. Jure Zečević, tajnik spomenutog vijeća a izdala Kršćanska sadašnjost pod naslovom „Desnica tvoja, Gospodine, snagom se prodiči (IZl 15,6)“ (Zagreb, 2017). Ona se redovito dostavlja svim župnicima i samostanskim zajednicama u Hrvatskoj kao radni materijal i prigodno pomagalo za animiranje molitve za kršćansko jedinstvo tijekom spomenute osmine.
Silvana Burilović Crnov
