U moru reakcija na poziv predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović srbijanskom kolegi Aleksandru Vučiću, posebno se izdvojilo nekoliko predstavnika vlasti. U dijelu javnosti poziv je dočekan na nož, a s druge strane, predstavnik Srba u Saboru Milorad Pupovac pozdravio je činjenicu da je ‘predsjednica učinila prvi korak’.

”Za mene bi bilo najznačajnije da se zaustavi porast širenja animoziteta, da se vratimo u dobru komunikaciju i da se pozabavimo pitanjem izbjeglica, nestalih, suđenjima za ratne zločine. Kada bi se tu našao konsenzus to bi bilo veliko postignuće u odnosima Hrvatske i Srbije”, rekao je Pupovac, koji nije bio iznenađen pozivom, a pita se zašto bi bili iznenađeni u Vladi.

Ministarstvo vanjskih poslova problematiziralo je tajming poziva Vučiću.

”Nažalost, ustrajnosti hrvatske strane u rješavanju otvorenih pitanja s ciljem poboljšanja bilateralnih odnosa, ne pridonose postupci srbijanske strane poput propagandističke i manipulativne izložbe o Jasenovcu postavljene 25. siječnja 2018. godine u UN-u. Vlada RH je reagirala vrlo čvrsto na takve postupke srbijanske strane te retoriku visokih dužnosnika RS. U toj perspektivi gledamo i procjenu pravog trenutka za susrete visokih dužnosnika”, rečeno je iz Kabineta Marije Pejčinović-Burić.

Premijer je pak na sve odšutio poslavši pred kamere svog ”ratnika”, ministra obrane Damira Krstičevića. General 4. gardijske rekao je kako je predsjednik Srbije dobrodošao, ali da bi se Vučić prije toga trebao ispričati zbog velikosrpske agresije na Hrvatsku i onoga što je govorio u Glini.

‘’Minimum je isprika’’, rekao je Krstičević. I zaista, najmanje što srbijanski predsjednik može napraviti jest ispričati se. I potom sjesti za stol i razgovarati o ratnoj odšteti, ali i vraćanju otetog kulturnog blaga.

U srbijanskim medijima se nedavno spominjalo 40 milijardi eura ratne odštete koju bi Srbija trebala isplatiti Hrvatskoj, i to u kontekstu uvjetovanja ulaska Srbije u EU. 

Imamo alat koji ne koristimo

Zašto se u Hrvatskoj ne priča o ratnoj odšteti? Zašto tu temu Pupovac ne spominje?

Štoviše, ljude koji smatraju da je najprije potrebna isprika proglasio je nerazumnima. Želi li reći da je ministar Krstičević nerazuman čovjek? Pita li se Pupovac koliko je srpsko razaranje Hrvatske u Domovinskom ratu Hrvatsku materijalno oštetilo i ekonomski unazadilo?

Mladima je uzelo posao, školovanje, snove, nekima i život, starijima djecu, domove, sve što su gradili desetljećima? Jesu li za današnje stanje u državi kriva samo lopovska pretvorba i privatizacija? Nije li prvi i najbolniji udarac zadalo ratno razaranje i sve negativne posljedice koje su nakon srpske agresije uslijedile?

U Srbiji tvrde kako Hrvatska nema pravnu osnovu za reparaciju, ”unatoč tome što je Hrvatska u Zakonu o braniteljima označila Srbiju kao agresora”. Tamošnji mediji prenosili su tumačenja kako je jedino što vlasti u Zagrebu mogu učiniti jest uvjetovati ulazak Srbije u EU direktno isplatom novca.

Ratnu odštetu, prema nekim procjenama 45 milijardi eura ratne odštete. Sada je prilika. Inzistirati na tome, kad već i diplomacije drugih zemalja inzistiraju na svojim nebuloznim zahtjevima.

Kao primjerice, srbijanski ministar obrane Vulin, takozvani ”ministar za Hrvatsku”. Jesenas je za Informer izjavio kako ”Hrvatska ne može tražiti ratnu odštetu od zemlje s kojom nije bila u ratu, ali bi mogla i morala platiti odštetu svojim državljanima srpske nacionalnosti koje je protjerala i lišila ih svih prava”.

Jasno da taj proces ne može ići preko noći, ali mora započeti dijalogom o rješavanju problema odštete. Njemačka je tek 2010. godine, 92 godine nakon poraza u Prvom svjetskom ratu, završila isplatu reparacija. A Njemačka i Poljska su početkom ove godine potvrdile da razmatraju uspostavu povjerenstva koje bi ispitalo zahtjeve Varšave vezane uz odštetu zbog njemačkog djelovanja tijekom Drugog svjetskog rata. Nećemo mi valjda Srbiju toliko čekati?

Izvor: Marja Čolak/direktno.hr

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save