Raspudić za izmjene izbornog zakona; Musić: Dobitnik je ‘nehadezeovska desnica’, no ni HDZ nije glasno protiv
Aktualni zahtjevi za referendume u Hrvatskoj su u skladu s Ustavom, smatra Nino Raspudić. “Izborni sustav treba mijenjati zbog teških svinjarija kojima smo svjedočili posljednjih godina i krhkih vlasti koje su se formirale nakon posljednjih dvaju parlamentanih izbora”, izjavio je politički komentator Nino Raspudić u HTV-ovoj emisiji ‘Peti dan’.
“Bio sam šokiran koliko je, primjerice, Hrvatski sabor 1995. bio kvalitetniji od dosadašnjih. Većinu je tada također činio HDZ. Pitam se što se dogodilo u ovih 20 godina da se Sabor sveo uglavnom na podizače ruku? Veliki problem su i koalicije prije izbora, pa tako birate između kuge i kolere jer je sve već dogovoreno prije izbora. HNS s jedan posto potpore tako upravlja s obrazovnom reformom za koju treba široka društvena potpora. Zaostajemo i za elektroničkim glasovanjem. Visoka izlaznost ne odgovara postojećim političkim elitama.
Dobar običaj jest da se manjinski zastupnici priklone vladajućoj većini, a ne da je formiraju što se sada kod nas zbiva”, naglasio je, među ostalim, Nino Raspudić argumentirajući svoju podršku referendumskim inicijativama za promjenu izbornog zakonodavstva.
“Nisam protiv referenduma i jesam za promjenu izbornog zakona. Ove inicijative podrazumijevaju paket promjena, od kojih su neke dobre, a neke i nisu. Dobra je promjena izbornih jedinica, a nedostaci su što će tri preferencijalna glasa dovesti do još veće centralizacije političkih stranaka”, ističe Boris Jokić, bivši voditelj obrazovne reforme.
“Izrazito je sporno i ograničavanje prava manjinskih zastupnika, što je neustavno jer se time krši jednakost i nacionalna ravnopravnost. Kako bi mi reagirali da se u Srbiji krene sa smanjivanjem prava hrvatske manjine u Srbiji? Sigurno bi bili protiv toga”, tvrdi Jokić.
Raspudić se tome protivi jer u Srbiji Hrvati nemaju takvih prava.
“U Hrvatskoj većina građana srpske nacionalnosti oko 80 posto glasuje za opće, a ne manjinske liste. Broj predstavnika hrvatske dijaspore u Hrvatskom saboru je smanjen na tri, a ispravno bi bilo regulirati broj zastupnika dijaspore ovisno o izlaznosti i broju prosječnog broja glasova po zastupniku. Ne radi se o reduciranju prava manjina, nego sprječavanju političke trgovine kakvu provode etnobiznismeni poput Milorada Pupovca i Furija Radina, primjerice, sada”, zaključuje Raspudić.
Politolog Aleksandar Musić smatra da nijednoj ljevici jače glasovanje dijaspore ne ide u korist. Dijaspora u pravilu glasuje desno, ne nužno za HDZ, ističe, već ‘Glasnovićevski desno’. Najveći dobitnik bit će, dakle, nehadezeovska desnica, no sigurno glasove u dijaspori ne dobiva ljevica i stoga HDZ nije glasno protiv toga referenduma, pojašnjava Musić.
Petar Tomev Mitrikeski, znanstvenik, podržava, među ostalim, smanjenje broja zastupnika u Saboru, kao i promjenu postojećih izbornih jedinica više u skladu s administrativnom podjelom države.
Jokić smatra da nije fer za političko trgovanje optuživati samo zastupnike nacionalnih manjina, kada vidimo kako se ponašaju drugi zastupnici. Zastupnici manjina su se uvijek priklanjali relativnoj većini, od Ive Sanadera do Andreja Plenkovića.
Hrvatska se, kaže, treba ponositi svojim izbornim zakonodavstvom i položajem manjina i to treba ‘nabijati’ svim drugim državama. Raspudić se tome protivi jer smatra da državi treba biti na ponos da država i njene institucije funkcioniraju.
Izvor: direktno.hr
