DA SE NE ZABORAVI: Kronologija, ožujak 1991. – 1995.
Slika 1. JNA u Pakracu – ožujak 1991. (HKV)
- 1. ožujka 1991. u Pakracu je započela oružana pobuna Srba. Policajci srpske nacionalnosti zaposleni u MUP-u RH, zajedno s mobiliziranim rezervistima, upali su u policijsku postaju u Pakracu i razoružali sve policajce Hrvate.Ovo je bio prvi otvoreni oružani sukob hrvatskih regularnih snaga sa srpskim pobunjenicima.
- 2. ožujka 1991. Specijalne jedinice MUP-a RH protjerale su srpske ekstremiste iz Pakraca; na pakračke trgove i ulice izašla su oklopna vozila JNA, no hrvatska policija je zadržala nadzor nad gradom.
- 5. ožujka 1991. pod pritiskom srpskih paravojnih postrojbi velik broj hrvatskih građana srpske nacionalnosti napustio je Baranju. Namjera akcije bila je stvaranje dojma o ugroženosti Srba u Hrvatskoj.
- 5. ožujka 1995. muslimanske vlasti uhitile su zapovjednika HVO Bihać generala Vladu Šantića kojem se zatim gubi svaki trag. Ubijen je.
- 14. – 18. ožujka 1995. Hrvatska vojska je na planinama Dinari i Staretini napravila manje taktičke pomake.
- 18. ožujka 1994. u Washingtonu, u nazočnosti američkoga predsjednika Billa Clintona, predstavnici hrvatskoga i muslimanskoga naroda u BiH, Krešimir Zubak i Haris Silajdžić, potpisali su sporazum o uspostavi hrvatsko-bošnjačke federacije (Federacija BiH). Potpisivanjem sporazuma zaustavljen je hrvatsko-bošnjački sukob (sukob između HVO-a i Armije BiH).
- 20. ožujka 1991. Europska zajednica zauzela je stajalište da su unutarnje i vanjske granice Jugoslavije nepromjenjive (princip Završnog akta iz Helsinkija, 1975.).
Slika2. Brdo s kojega su četnici rušili Pakrac 1991. (MJ)
- 23. ožujka 1992. Hrvatska je primljena u članstvo KESS-a (danas OESS-a).
- 25. ožujka 1991. predsjednici Tuđman i Milošević sastali su se u Karađorđevu (Srbija). Nikakav dokument o razgovorima nije načinjen pa ni objavljen.
- 28. ožujka 1991. srpski teroristi zauzeli NP Plitvice.
- 31. ožujka 1991. Specijalne jedinice MUP-a RH vratile su NP Plitvice pod nadzor legalnih redarstvenih snaga RH. U sukobu s naoružanim srpskim teroristima poginuo je Josip Jović iz Aržana kod Imotskog – prva žrtva Domovinskoga rata („Krvavi Uskrs“).