HRVATSKA BAŠTINA – Kliška tvrđava
Slika 1. Tvrđava Klis (MJ)
Na prijevoju između Kozjaka i Mosora, na strateški važnom položaju, podignuta je tvrđava Klis na nepristupačnoj strmoj hridi. Tvrđava spada među najistaknutije utvrde u Hrvatskoj, jedan je od najcjelovitijih primjera fortifikacijske arhitekture u Hrvatskoj. Utvrda je podignuta na stjenovitoj klisuri koja se pruža u smjeru sjeveroistok-jugozapad i izdaleka je gotovo nemoguće razaznati da se radi o građevini, tim više što su zidine koje se kaskadno uzdižu u tri pojasa izgrađene od vapnenačkih blokova na vapnenačkim stijenama. Tvrđava je u prošlosti imala istaknuti obrambeni položaj. S tvrđave se nadzirao i branio prirodni put iz unutrašnjosti prema moru pa su se vodile borbe za taj strateški položaj.
Hrid na kojoj se uzdiže tvrđava Klis bila je naseljena od 2. st. prije Krista. Hrvati nakon dolaska stvaraju svoju državu koja je administrativno bila podijeljena na županije (Bijela Hrvatska imala je 12, a Crvena Hrvatska 13 županija). Klis je bio sjedište starohrvatske Primorske županije Parathalassie (Kliške županije) koja je pripadala Crvenoj Hrvatskoj.
Klis je simbol hrvatske države i hrvatskog naroda.
U prijepisu isprave iz 852. godine Klis se spominje kao dvor (ex curte nostra que Clissa dicitur) hrvatskoga kneza Trpimira i njegovog prethodnika kneza Mislava, a uskoro zatim postao je sjedište Primorske, odnosno Kliške županije. Nesporno je na njenom tlu vladarska obitelj imala imanja – dvore u Bijaćima i Solinu, a središnji dvor u samomu neosvojivomu Klisu. Obzirom na njezin strateški značaj i ulogu koju je imala u hrvatskoj povijesti, ona je bila jedna od najvažnijih tvrđava na tlu naše zemlje.
Slika 2. Unutrašnjost tvrđave Klis (MJ)
Nakon propasti (odumiranja) dinastije Trpimirović Klis dolazi pod vlast ugarsko-hrvatskih kraljeva dinastije Arpadović (krajem 11. stoljeća). Hrvatsko-ugarski kraljevi često daju Klis na upravljanje svojim knezovima i banovima. Neki od tih knezova i banova bili su samostalni i upravljali su gradom po svom izboru. Kliškom tvrđavom vladali su i hrvatski velikaši Domald i knez Grgur Šubić. Od 1239. godine Klis je ponovno pod kraljevom vlašću. Tatari su opsjedali Klis kada se u tvrđavu sklonio kralj Bela IV. sa svojom obitelji i pratnjom, ali ga nisu osvojili.
Klisom su 50 godina vladali bribirski knezovi Šubići, a od 1355. Klis je ponovno pod kraljevom zaštitom i upravom njegovih kaštelana. U srpnju 1387. godine grad dolazi pod vlast bosanskog kralja Stjepana Tvrtka I., a od 1391. njime kratko upravlja Vuk Vukčić, bosanski vojvoda i hrvatski ban. No, Tvrtkova moć nije potrajala zadugo te je ban Nikola Gorjanski u Sigismundovo ime opet vratio Klis pod hrvatsko-ugarsku krunu 1394. godine.
Osmanlije su osvojile Bosnu 1463. i krenule prema moru. Na Krbavskom polju Hrvati su 1493. doživjeli težak poraz. Osim pogibije velikog broja vojnika poginuli su brojni plemići i vitezovi. Nakon Krbavske bitke Osmanlije kreću prema moru i napadaju primorske gradove. Klis je bio na putu prema moru te su ga Osmanlije pokušavale osvojiti. Klis su branili kliški uskoci kojima je zapovjedao Patar Kružić. Osmanlije su opsjedale Klis od 1515. do 1537. kada su ga osvojili i slijedećih 110 godina držali pod svojom vlašću (Kliški sandžak). Nakon pogibelji Petra Kružića kliški uskoci dogovorno s Osmanlijama predaju grad i odlaze u Senj (i drugdje) sa svojim obiteljima. Nakon osvajanja Klisa Osmanlije su zauzele Solin i Kaštela.
Slika 3. Spomen-ploča na Klisu (MJ)
Klis je kratkotrajno oslobođen 1596., a konačno 1648., za trajanja Kandijskog rata, kada ga osvajaju Mlečani. Na mjestu ranosrednjovjekovne crkvice sv. Marije Osmanlije su sagradile džamiju s minaretom koji je dolaskom Mlečana srušen, a džamija je pretvorena u crkvu sv. Vida. Današnji izgled Klisa potječe iz vremena posljednje mletačke obnove. Zanimljiv je natpis na mjestu nekadašnje minaretske niše, tj. iznad današnjeg ulaza: „Što pobožnost izgradi, pobožnost i sačuva.“
Drugi sačuvani objekt Osmanlijske vladavine je česma između Grebena i Klisa u podnožju utvrde koja je do danas ostala u upotrebi. Lokalno stanovništvo česmu naziva Tri kralja.
Slika 4. Muzej u tvrđavi Klis (MJ)
Mlečani su upravljali Klisom od 1648. do 1797. godine, zatim je Klis bio pod francuskom vlašću do 1813., a nakon toga Klisom vladaju Habsburgovci sve do 1918.
Slika 5. Pogled s tvrđave Klis (MJ)
Kapetan Petar Kružić (1490. – 1537.)
Službovao je u Klisu i bio kapetan Klisa (1518. – 19.) i kapetan Senja (1521. – 22.) uz Grgura Orlovčića. Kružić je pobijedio Turke kod Klisa (1524.) i kod Senja (1525.) te doveo pomoć opkoljenomu Jajcu. 1529. odrekao se dužnosti senjskoga kapetana i posvetio brizi za obranu i opskrbu Klisa. Oslobodio je Solin od Turaka 1532. godine. Braneći Klis poginuo je 12. ožujka 1537. Turci su odsjekli njegovu glavu i pokazali je uskocima u tvrđavi te im ponudili slobodan odlazak ako predaju tvrđavu, što su oni prihvatili i otišli u Senj i drugdje.
Glavu Petra Kružića otkupila je njegova sestra Jelena i sahranila u grobnicu na Trsatu. Dvije godine nakon njegove smrti sagrađena je Kapela sv. Petra s grobnicom. Na grob je stavljena ploča s latinskim natpisom:
U crvi Gospe Trsatske nalazi se ploča s latinskim natpisom koji u prijevodu glasi:
Ovdje je pohranjena glava presvijetloga kliškog viteza Petra Kružića, † 1537.
Na nadgrobnoj ploči, pod oltarom svetog Petra, u crkvi Gospe Trsatske stoji latinski natpis koji u prijevodu znači:
“Ova mramorna ploča pokriva kosti Petra Kružića, kojega, jao, pogubiše Turci. Dok je živio, Senj i Klis se nikada nisu bojali Turaka. Smrt je preuzela njegovo tijelo, nebo dušu, a njegovo junačko djelo po svijetu raznosi vječna slava.”
Izvori: V. Firić, Anđelko Mijatović, enciklopedija, Wikipedija
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
