HRVATSKA BAŠTINA ̶ Nacionalni parkovi

Subota, 4 travanj 2020 3:39
Written by: Michael Jukic

Slika 1. Plitvička jezera (MJ)

Hrvatska ima osam nacionalnih parkova, a to su: Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit. Zanimljivo je da su svi parkovi, osim Brijuna, na nenaseljenim ili vrlo slabo naseljenim područjima.

Nacionalni park je iznimno zanimljivo i vrijedno područje koje je zaštićeno odlukom Sabora. Kad se neko područje nađe u kategoriji nacionalnoga parka, to znači da je u njemu zaštićena njegova cjelokupna priroda: biljke, životinje, pejzaži, geološke i geomorfološke pojave.

Zaštićena područja prirode – uključujući nacionalne parkove, parkove prirode i ostale kategorije zaštite i područja ekološke mreže Natura 2000 – najveće su vrijednosti svake države i treba ih očuvati. Trećina teritorija Hrvatske dio je najveće svjetske mreže zaštićenih područja – europske ekološke mreže Natura 2000. Zbog iznimnih prirodnih i krajobraznih vrijednosti, naših 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode prepoznati su na karti svijeta kao mjesta koja se mora vidjeti i doživjeti. Po očuvanoj prirodi Hrvatska je među najbogatijim zemljama Europe, a zaštićena priroda jedan je od najjačih hrvatskih brendova.

NP Plitvička jezera 295 km² (1949.), NP Paklenica 102 km² (1949.), NP Risnjak 64 km² (1953.), NP Mljet 54 km² (1960.), NP Kornati 217 km² (1980.), NP Brijuni 34 km² (1983.), NP Krka 110 km² (1985.), i NP Sjeverni Velebit 109 km² (1999.). Ukupno 1002 km².

NP Risnjak

Na razmjerno malom prostoru dinarskih planina izmjenjuje se četrnaest glavnih tipova gorskih šuma uz još tridesetak biljnih zajednica. Razlomljene i strme stijene, ponori, škrape i ponikve duboke i do 200 metara, uvale i krška polja temeljna su obilježja NP Risnjak, smještenog u Gorskom kotaru, oko 15 kilometara sjeveroistočno od Rijeke.

Osim planine Risnjak u sastavu Parka su i planinski masiv Snježnik te izvor rijeke Kupe. Do izvora, koji je zapravo jedinstveno krško vrelo zelenoplave boje, može se doći dobro obilježenom atraktivnom serpentinskom stazom iz sela Razloge ili sa sjeverne strane iz Kupske doline iz sela Hrvatsko, odakle je put lakši, ali i nešto dulji.

NP Risnjak obiluje raznolikom florom i faunom pa je ovo rijetko mjesto u Europi na kojem je moguće vidjeti medvjeda, vuka i risa u njihovu prirodnom staništu. Park je nazvan po risu koji obitava u šumama parka. Ris je samotnjak koji lovi krupnu i sitnu divljač, pogotovu srneću.

Ljubitelji prirode mogu uživati u savršenim kamenim skulpturama, bogatim šumama i livadama na kojima se još uvijek sreće runolist, rijedak zaštićeni cvijet. S Velikog Risnjaka ili sa Snježnika pruža se jedinstven pogled na Kvarnerski zaljev i Alpe.

Slika 2. Risnjak – Izvor Kupe (MJ)

Površina parka je 64 km². Najviši planinski masivi su Risnjak s 1.528 te Snježnik sa svojih 1.505 metara nad morem. Tik pod vrhom Risnjaka, na visini od 1.418 metara, 1932. godine sagrađen je planinarski dom Josipa Schlossera. Schlosser je osnivač hrvatske botanike i prvi predsjednik Hrvatskoga planinarskog društva.

Slika 3. Risnjak – Orlove stijene (MJ)

Na području Nacionalnoga parka Risnjak nalazi se izvor rijeke Kupe. Izvor je pod 100 metara visokom okomitom stijenom, na nadmorskoj visini od 313 metara, a oblikovan je gotovo kao kružno jezerce promjera 50 metara. Površina jezerca potpuno je mirna i za najvećih kiša jer voda dotječe iz okomitog “bunara” čija je do sada istražena dubina 80 metara. Temperatura Kupe u tom izvoru je stalna i iznosi 5 do 6 °C.

Park je stanište: runolista, rododendrona, alpske tustice, žute sirištare, ljiljana, orhideja, gorskog moravka, planinskog stolisnika, bijelog zvjezdana, risa, medvjeda, vuka, leptira i drugih.

NP Mljet

Nacionalni park Mljet naš je najjužniji nacionalni park i nalazi se na sjeverozapadnom dijelu otoka Mljeta. Proglašen je nacionalnim parkom 1960. godine. Površina otoka Mljeta iznosi oko 100 km², a NP Mljet 64 km². U parku se nalaze dva slana jezera povezana s otvorenim morem – Veliko jezero 145 ha (dubina jezera je 46 m) i Malo jezero 24 ha (dubina jezera je 29 m). U Velikom jezeru nalazi se otočić Sv. Marije s benediktinskim samostanom iz polovice 12. stoljeća.

Mljet je bio naseljen još u antičko doba. Tome svjedoče dobro očuvane zidine patricijskoga ljetnikovca iz 3. do 5. stoljeća u Polačama. Ime Parka potječe od lat. naziva za otok Mljet – Melita, Meleda. Legenda kaže da je Mljet Homerova Ogigija, prelijepi otok nimfe Kalipso na kojem se Odisej zadržao sedam godina u lutanjima Sredozemljem. Specifična razvedenost obale s dva slana jezera, šume alepskog bora, hrasta crnike i bujna makija, kao i bogata kulturna baština, razlozi su zbog kojih mnogi Mljet smatraju najljepšim otokom na Jadranu.

Nacionalni park Mljet bogat je brojnim uvalama iznimne ljepote, poput Zaobraslog prijesla, plitkih Blaca, plaže Grabove i Polača gdje brojni otočići štite ulaz u jednu od najsigurnijih luka na Jadranu.

U obalnom pojasu mora oko Mljeta i u Mljetskim jezerima zabilježeno je oko 150 vrsta školjkaša, a samo u Malom jezeru obitava preko 40 vrsta.

Park je bogat i šumom alepskog bora, hrasta crnike i teško prohodne makije koja pokriva 90% njegove površine. Također je stanište orhideje, dubrovačke zečine, mrižice, a od životinja i ptica tu su: sredozemni galeb, morski vranac, škanjac osaš, vjetruša, sova ušara.

Slika 4. Mljet (MJ)

NP Kornati

Nacionalni park Kornati (proglašen 1980. godine) nalazi se u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji i obuhvaća 91 otok, otočić i hrid s ukupnom površinom 51 km². Ukupna površina parka je 217 km², a samo 25 % čini kopno dok je preostali dio more. Najveći dio kopnenog dijela NP Kotrnata je u privatnom vlasništvu, najviše stanovnika s Murtera i Dugog otoka. Vrulje su najveće naselje na otoku Kornatu.

Kornatsko područje su, prema nađenim ostatcima, naseljavali još Iliri prije 2000 do 3000 godina, a također i Rimljani te Mleci. Ime parka potječe od latinske riječi „corona” – kruna.

Dvije trećine kopnene površine pripada najvećem, vrlo izduženom otoku Kornatu koji je dug gotovo 25 km, površine 32,5 km². Kornat je i najviši otok u parku, visine 237 metara (Metlina). Najniži otok je Smokvica mala, visok tek 4 metra. Kornati su poznati po klifovima, stijenama koje se okomito obrušavaju u more. Najviše su Mana, visine 65 metara i Rašip Veli visok 64 metra. Nakon Velikog Kornata, po veličini, slijede Piškera, Kurba Vela, Levrnaka, Lavsa i drugi.

NP Kornati su raj za nautičare i ronioce. Ima 9 ronilačkih zona u kojima je ronjenje dopušteno samo u organiziranim i odobrenim ronilačkim grupama.

Slika 5. Kornati (MJ)

U NP Kornati stanište je jadranske perunike, višecvjetnog sunovrata te morskog vranca, plemenite periske, puža bačvaša, glavate želve, dobrog dupina, smeđe čiope.

Slika 6. Kornati (MJ)

Irski pisac George Bernard Shaw ovaj čarobni arhipelag razasut po srednjem dijelu Jadrana opisao je riječima: „Posljednjeg dana Stvaranja Bog je poželio okruniti svoje djelo i stvorio je Kornate od suza, zvijezda i daha.”

NP Brijuni

Nacionalni park Brijuni sastoji se od 14 otoka i otočića ukupne površine 7,3 km². Tri četvrtine površine otočja otpada na najveći, Veliki Brijun. Ostali otoci su: Mali Brijun, Sveti Marko, Gaz, Okrugljak, Šupin, Šupinić, Galija, Grunj, Vanga, Madona, Vrsar, Kozada i Sveti Jerolim. Ukupna površina parka, s morskim pojasom, iznosi 34 km². Proglašen je nacionalnim parkom 1983. godine. Ime parka potječe od riječi „brevona”, „brevogno” – pličina.

Na Brijunima postoje brojni ostatci rimskih građevina, a posebna zanimljivost Velikog Brijuna su okamenjeni tragovi stopa dinosaura. Evidentirano je stotinjak lokaliteta i objekata arheoloških i kulturnopovijesnih vrijednosti – od prvog neolitskog naselja poluzemunica u uvali Soline, preko mondenog odmarališta i lječilišta početkom proteklog stoljeća u vlasništvu austrijskog industrijalca Paula Kupelwiesera do predsjedničke rezidencije koju su od 1954. do danas pohodili državnici iz cijeloga svijeta.

Nacionalni park Brijuni izdvaja se od naših ostalih parkova po najvećem utjecaju čovjeka u njegov krajolik, životinjski i biljni svijet. Pretvaranje Brijuna u mondeno turističko područje počinje 1893. godine kad ih je kupio austrijski industrijalac Paul Kupelweiser. Kako su Brijuni imali status egzotičnog odmorišta bogataša austrougarskog carstva, na njega su naseljene brojne životinjske vrste. Još 1901. godine na Brijunima je osnovan zoološki vrt. No, kako postojanje takve institucije nije moguće unutar pravilnika o Nacionalnim parkovima, godine 1978. osnovan je safari park čiji su stanovnici, između ostalih, slonovi, antilope, deve, ljame…

Slika 7. Brijuni (MJ)

U NP Brijuni nalazi se jedinstveni sklad flore, faune i kulturne baštine. Pretvaranjem poljoprivrednih i šumskih površina u parkove s prostranim otvorenim travnjacima stvoren je izniman krajolik: šume hrasta, crnike, lovora, mediteranske makije i egzotičnih biljaka.

Glavne atrakcije Brijuna su: arheološki lokaliteti, otisci stopala dinosaura, zoo vrt, interpretacijsko-edukacijski centar te turističke aktivnosti: biciklizam, golf, tenis, boćanje, vožnja električnim vozilima, kupanje, ronjenje (maskom i disalicom) i drugo.

U parku je stanište zečeva, vjeverica, jelena, muflona, morske kornjače, morskih riba, dupina, šišmiša, raznih ptica i dr.

NP Krka

Ime Parka dolazi od rijeke Krke (duljina rijeke je 72 km) čije 2/3 toka protječu kroz Park. Proglašen je nacionalnim parkom 1985. godine. Površina NP Krka je 110 km².

Živopisni kanjon rijeke Krke gradi slapove preko kojih voda pada niz sedrene barijere i nastavlja svoj put prema moru. Najviši slap je Manojlovac (59,6 m), od sedam slapova najposjećeniji i najljepši su Skradinski buk i Roški slap. Između njih pitomo je Visovačko jezero dugo oko tri kilometra, na čijoj se sredini nalazi istoimeni otočić s franjevačkom crkvom i samostanom. Usred rijeke Krke u 14. stoljeću pustinjaci sv. Augustina podigli su mali samostan i crkvicu. Polovicom 15. stoljeća preuzeli su ga bosanski franjevci.

Slika 8. Krka (MJ)

Na samoj sredini kanjona rijeke Krke, u Carigradskoj dragi, smjestio se manastir Krka, važno duhovno središte pravoslavne Dalmatinske eparhije.

Slika 9. Skradinski buk (MJ)

Cijeli tok Krke bio je bogat vodenicama, utvrdama i crkvicama, što svjedoči o burnoj i bogatoj prošlosti uz njen tok. Na Krki je bila izgrađena druga najstarija hidroelektrana na svijetu i prva u Europi. Bila je otvorena 28. kolovoza 1895. godine, samo dva dana nakon prve svjetske hidroelektrane na slapovima Niagare.

U Parku je stanište: piramidalnih zvončića, uskolisna zvonca, stoljetnih šuma hrasta medunca i bijelog graba, čovječje ribice, šišmiša, vidre, visovačke pastrve.

Rijeka Krka po broju endemičnih riba ubraja se među najbogatije rijeke u jadranskom slivu, a s 225 vrsta ptica prepoznata je kao ornitološki iznimno vrijedno područje.