HRVATSKA BAŠTINA – Hrvatski sokol
Slika 1. Hrvatski sokol (MJ)
“Hrvatski sokol”, zagrebačko društvo za tjelovježbu, osnovano je 27. prosinca 1874. godine, po uzoru na društvo u Pragu. Osnivanje društva bilo je odraz tadašnjih društvenih potreba, ali i političkog stanja u Hrvatskoj te je nastalo kao odgovor na planove za osnivanjem njemačkog “Turnvereina” u Zagrebu. Gradonačelnik Zagreba i gradski uglednici podržali su društvo, uvedene su nove sokolske metode vježbanja pa je porastao interes za tjelovježbu. Godine 1876. tjelovježba postaje obvezni nastavni predmet u školama.
Sokol se vodio poslovicom U zdravom tijelu zdrav duh. Hrvatski sokol je kroz predavanja, rasprave i tjelovježbu promicao tjelesni, moralni i intelektualni razvoj naroda. Pokret je inspiraciju pronašao u obrazovanju i tjelovježbi športaša i ratnika u antičkoj Grčkoj i u njemačkom gimnastičkom društvu Turnverein koje je 1811. godine osnovao Friedrich Ludwig Jahn te praškom Sokolu.
Slika 2. Zgrada Hrvatskoga sokola u Zagrebu (MJ)
Gradska uprava darovala je zemljište “Hrvatskom sokolu” na tadašnjem Sajmištu. Članovi “Hrvatskog sokola” su za samo pola godine izgradili Dom “Hrvatskog sokola” koje se još zvao “Sokolski dom” ili “Sokolana”.
Krajem 19. st. dr. Franjo Bučar, otac hrvatskoga športa, promovira nove športove: tenis, nogomet, rukomet, odbojku i druge. Bučar organizira tečajeve za obuku učitelja. “Hrvatski sokol” bio je kolijevka većine športova u Hrvatskoj. Dr. Franjo Bučar autor je prve monografije o “Hrvatskom sokolu”.
Nakon gradnje Sokolskoga doma 1883. gimnastički i borilački športovi doživjeli su pravi procvat. Osim tjelovježbenog odjela, Hrvatski sokol imao je i biciklistički, mačevalački i konjički odjel. Često su ti odjeli toliko razgranali svoju aktivnost da su se osamostalili kao posebni športski klubovi. S iznimnim entuzijazmom promican je i prosvjetni rad. Djelovali su orkestri, fanfare, zborovi i kazališni ansambli. Sokolska knjižnica brinula se o neprekidnoj publicističkoj djelatnosti.
Uvođenjem diktature kralja Aleksandra, 1929., društvo “Hrvatski sokol” je raspušteno, hrvatsko ime zabranjeno! Osniva se “Sokol Kraljevine Jugoslavije”, zatire se hrvatsko ime. Dio članstva nastavlja rad pod imenom “Sokol”.
Nakon II. svjetskog rata komunistička vlast u potpunosti gasi djelovanje društva “Hrvatski sokol”, a imovinu konfiscira. Godine 1948. dio članova uređuje devastiranu dvoranu za tjelovježbu u “Sokolskom domu” i djeluju pod imenom “Gimnastičko društvo I. rejona”, zatim pod drugim imenima sve do 1993. kada se vraća ime Z. T. D. “Hrvatski sokol”.
Slika 3. Hrvatski sokol, spomenik u Karlovcu (MJ)
Kroz povijest, šesnaest olimpijaca s preko dvadeset nastupa na OI te brojnim nastupima na EP, SP i ostalim međunarodnim natjecanjima iznjedrilo je Z.T.D. “Hrvatski sokol”. Organizacija Svjetskog kupa u sportskoj gimnastici 1982. godine te gimnastičkog dijela Univerzijade 1987., najvećim dijelom je zasluga sokolaša.
Nakon Zagreba osnovana su sokolska društva u mnogim gradovima Hrvatske (Varaždinu, 1878., Bjelovaru 1884., Karlovcu i Zadru 1885., Vukovaru 1886., Gospiću 1889., Splitu 1893. i Osijeku 1896.) te Bosni i Hercegovini.
Od 1896. godine do Prvoga svjetskog rata u Bosni i Hercegovini su osnovana 24 društva pod nazivom “Hrvatski sokol” udružena u krovnu organizaciju Tvrtkova sokolska župa za Bosnu i Viševićeva sokolska župa za Hercegovinu.
U Sušaku je 1904. godine osnovan Savez hrvatskih sokolskih društava, koji poslije djeluje pod imenom Hrvatski sokolski savez. Za prvoga predsjednika bio je izabran književnik Stjepan Miletić. U to je doba u Hrvatskoj djelovalo 168 sokolskih organizacija te 20 u BiH i 25 među iseljenicima u SAD-u s ukupno 15 000 članova.
U Zagrebu je 1906. održan prvi Svesokolski slet na kojem su se okupili sokolaši iz cijele Hrvatske. Od 1907. godine Hrvatski je sokolski savez članom Međunarodne gimnastičke federacije (FIG).
Gimnastička vrsta Hrvatskoga sokola sudjelovala je u svibnju 1911. na Svjetskom prvenstvu u športskoj gimnastici, što je bio prvi nastup pod vlastitom zastavom jedne Hrvatske športske reprezentacije na velikome međunarodnom natjecanju.
U Maksimirskom perivoju 15. kolovoza 1925. je u povodu tisućite godišnjice Hrvatskog kraljevstva podignut spomen humak (Mogila). Tih dana se održavao Treći svesokolski slet u Zagrebu pa su Hrvatski sokoli i Braća hrvatskog zmaja zemljanom mogilom obilježili stoljeća hrvatske državnosti. Uz fanfare i budnice na taj je jedinstven spomen istreseno 155 vrećica zemlje iz svih krajeva gdje žive Hrvati.
Svečanosti je prisustvovao i vođa hrvatskoga naroda Stjepan Radić okružen masom ljudi koji su se okupili tom prigodom. Na humak je trebao biti postavljen brončani kip sokola autora Ive Kerdića koji nije postavljen jer su ga u kiparovom ateljeu razbili srpski žandari. Od kipa su ostale samo skice.
Kip hrvatskoga sokola ipak je postavljen u slobodnoj Hrvatskoj na poticaj novoobnovljene Družbe hrvatskoga zmaja. Kipar Mladen Mikulin izradio je novu skulpturu, a postavila ju je Hrvatska vojska 1996. godine na Dan Oružanih snaga. Ministar obrane Gojko Šušak primio je iz ruku velikoga meštra zmajskog reda Jurja Kolarića 156. grumen zemlje koji je prilikom prve posjete Hrvatskoj blagoslovio papa Ivan Pavao II. 1994. godine. Zatim ga je uz pjesmu Vivat Croatia položio u Mogilu. Nakon toga je na vrh postavljen kip Hrvatskog sokola.
Športski klub “Hrvatski sokol” (španj. Club Deportivo Sokol Croata) hrvatsko je športsko društvo iz grada Punta Arenasa u Čileu. Utemeljili su ga hrvatski iseljenici iz Dalmacije 27. rujna 1912. godine.
Hrvatski sokol u Antofagasti u Čileu osnovan je 1927. godine u vrijeme kada su se u iseljeništvu masovno osnivali razni klubovi mahom pripomoćni, zatim športski i nacionalni i svi su zadovoljavali određene potrebe iseljenih Hrvata.
U Zagrebu je izlazio časopis Hrvatski sokol koji je pratio djelovanje hrvatskih sokolskih društava.
Koračnice za hrvatska sokolska društva pisali su poznati hrvatski skladatelji poput Ivana Cukona i Matka Brajše Rašana.
Izvori: enciklopedija.hr, enciklopedija, Hrvatski sokolski savez
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
Dr. Marko Jukić
