Srpski zločini u općini Brčko (1992. – 1995.)
Slika 1. Spomenik braniteljima (foto: Radio Brčko)
Tijekom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) od 1992. do 1995. godine broj Hrvata znatno se smanjio, prema popisu iz 2013. godine broj stanovnika hrvatske nacionalnosti bio je manji za oko 5 tisuća (22,47%).
Na području općine Brčko je izvršen ratni zločin, ubijeno je 77 Hrvata (civila i zarobljenih pripadnika HVO-a). U knjizi Davora Marijana i suradnika navode se imena 77 žrtava.
U Brčkom su Srbi izvršili ratni zločin nad Muslimanima, ubili su 525 civila Bošnjaka.
U općini Brčko ubijene su 53 osobe u mjestima: Brčko (3), Laništa (14), Vulšić Donji (4), Boće (2), Bijela (7), Cerik (2), Skakava Donja (1), Krepšić (4), Gorice (7), Ulice (6) i Gornji Zovik (3).
Kronologija zločina
- svibnja 1992. Na području općine Brčko (sela Krepšić, Gorice, Marković Polje, Vukšić, Laništa i Ulice) ubijeno je 28 osoba.
- U svibnju 1992. ubijene su 4 osobe
- kolovoza 1992. u naselju Čađevac (Općina Brčko) srpski dobrovoljci iz Novog Sada i lokalni srpski vojnici ubili su 4 osobe, ostale su maltretirali.
- U razdoblju od 1992. do 1995. ubijeno je i nestalo 40 Hrvata.
Na konferenciji “Brčko ’92. – van svake sumnje”’ istaknuto je da je u općini Brčko od 1991. do 1995. godine ubijeno 1.658 ljudi, a najveći broj zločina počinjen je 1992. godine kada su stradale 944 osobe (iskaz svjedoka na sudu u Beogradu).
Predstavnica Istraživačko-dokumentacionog centra Snežana Filipović rekla je da je u Brčkom stradalo 911 Bošnjaka, 554 Srba, 116 Hrvata i sedam pripadnika ostalih nacionalnih grupa i navela strukturu i rodnu pripadnost žrtava:
„Civila je 505, a vojnika 1153. Takođe je rađena i analiza ubijenih i nestalih po spolnoj pripadnosti, gdje je žena bilo 99, a muškaraca 1.559.“
Na području općine Brčko Srbi su otvorili logor (logor “Luka”) za Muslimane i Hrvate. Osim ovoga logora mučilišta i stratišta bila su još i na navedenim mjestima: DTV Partizan, Hotel Posavina, Zgrada Sekretarijata unutrašnjih poslova u Brčom, kafana Westfalija, Hotel Galeb, Laser autodepo. U kolovozu 1992. logor je zatvoren nakon najave Međunarodnog Crvenog križa da će izvršiti inspekciju. Zatočenici su prebačeni u logor Batkoviće kod Bijeljine.
Zločini u Brčkom bili su navedeni i u optužnicama ICTY-a, na suđenju srpskim političarima i ideolozima genocida: Slobodanu Miloševiću, Vojislavu Šešelju, Radovanu Karadžiću, Biljani Plavšić, Momčilu Krajišniku, Goranu Jelisiću i Ranku Češiću. Goran Jelisić je osuđen na 40 godina zatvora, Ranko Češić na 18, Momčilo Krajišnik na 20 godina i Biljana Plavšić na 11 godina zatvora. Haški sud je bio politički sud pa je sve optužene oslobodio optužnice za genocid iako se radilo o genocidu. Svjedočanstva zatočenika na sudu u Hagu daju pravu sliku o kakvim logorima se radilo i kako su počinjeni zločini.
Također su uništeni i oštećeni sakralni objekti u Brčanskom dekanatu.
- župna crkva Presvetog Srca Isusova (župa Brčko),
- župna crkva Bezgrešnog Začeća Marijina i franjevački samostan sv. Ante. (župa Dubrave),
- filijalna crkva PRIJEDOR (župa Dubrave),.
- filijalna crkva (spomen-crkva) SREBRENICA (župa Bijeljina) i druge župne crkve.
Izvori:
- Ratni zločini srpskih snaga nad Hrvatima i Muslimanima u Bosanskoj posavini https://hrcak.srce.hr/file/304432
- Davor Marijan, Ante Nazor, Zlatan Mijo Jelić, Petar Kolakušić. Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995. knjiga I i II. Udruga hrvatska zvona i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb-Mostar, siječanj 2020.
Dr. Marko Jukić
