Ustavni sudac Brkić o ukinutoj presudi u korist Hasanbegovića: Ne mogu se tolerirati uvredljivi izrazi pod krinkom slobode izražavanja
Objavio
Gordana Sarkotić
–
- travnja 2022. u 21:18
Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr
“U konfrontaciji između prava na slobodu izražavanja s pravom na dostojanstvo, čast i ugled, prevagu uvijek treba dati dostojanstvu, časti i ugledu jer dostojanstvo, čast i ugled ne trpe nikakvih ograničenja, za razliku od prava na slobodu izražavanja koje prema Ustavu i Konvenciji može biti ograničeno upravo radi zaštite dostojanstva, ugleda i časti“, ističe, između ostalog, u izdvojenom mišljenju ustavni sudac Branko Brkić, glede odluke Ustavnog suda kojom je prihvatio ustavnu tužbu novinara Jutarnjeg lista Ante Tomića te ukinuo pravomoćnu presudu kojom je Tomić bio dužan dr. sc. Zlatku Hasanbegoviću zbog nanošenja duševnih boli isplatiti odštetu sa zateznim kamatama i parničnim troškom, ukupno gotovo 30 tisuća kuna.
“U demokratskom društvu pod krinkom slobode izražavanja ne mogu tolerirati uvredljivi i omalovažavajući izrazi koje je podnositelj izrekao istome kao što su: “retard”, “ustaški klaun”, “slaboumni zagrebački musliman” i “bijednik”, upozorava sudac Brkić, te zaključuje da je ustavnu tužbu podnositelja trebalo odbiti.
> Izdvojeno mišljenje ustavnog suca Šumanovića o ukinutoj presudi u korist dr. sc. Hasanbegovića
> Ustavni sud prihvatio žalbu Ante Tomića: Ukinuta presuda u korist dr. sc. Hasanbegovića
Sporni Tomićev tekst nastao je u vrijeme kada je Zlatko Hasanbegović bio ministar kulture u vladi Tihomira Oreškovića.
Usvojena ustavna tužba i predmet se vraća na ponovno suđenje!
Podsjećamo, Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Miroslav Šeparović, predsjednik, te suci Andrej Abramović, Mato Arlović, Snježana Bagić, Branko Brkić, Mario Jelušić, Lovorka Kušan, Josip Leko, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić, Goran Selanec i Miroslav Šumanović, usvojio je ustavnu tužbu koju je pokrenuo Ante Tomić iz Splita, kojeg zastupa Vesna Alaburić, odvjetnica u Zagrebu, na sjednici održanoj 29. ožujka 2022. te prihvatio njegov zahtjev da se pravomoćna presuda kojom je proglašen krivim za povredu časti i ugleda Zlatka Hasanbegovića, vrati na ponovno suđenje.
Pet izdvojenih mišljenja
Odluka je donesena uz pet izdvojenih mišljenja. Izdvojena mišljenja imali su suci: Rajko Mlinarić, Josip Leko, Davorin Mlakar, Branko Brkić i Miroslav Šumanović.
Sudac Brkić: “Većinski izglasana odluka posve pogrešna”
U nastavku donosimo izdvojeno mišljenje ustavnog suca Branka Brkića u cijelosti.
Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske
Na temelju članka 27. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu
Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst) prilažem sljedeće
IZDVOJENO MIŠLJENJE U ODNOSU NA ODLUKU USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE U PREDMETU BROJ: U-lll-5129/2019 od 29. ožujka 2022.
U ovom predmetu većinom glasova sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske usvojena je ustavna tužba podnositelja Ante Tomića.
Smatram daje većinski izglasana odluka posve pogrešna iz sljedećih razloga:
Podnositelj Ante Tomić autor je članka objavljenog u tiskanom izdanju beogradskog tjednika “NIN” kao i njegovoj elektroničkoj verziji, koji tekst je također autorski objavljen na podnositeljevoj Facebook stranici.
Člankom 38. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli što podrazumijeva slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa, a slobodu izražavanja jamči i članak 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja sloboda prema Konvenciji obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu širenja informacija, ali koja sloboda izražavanja po članku 10. stavku 2.
Konvencije može biti podvrgnuta ograničenjima ili kaznama propisanima zakonom koji su u demokratskom društvu nužni radi zaštite ugleda i prava drugih.
S druge strane, odredbom članka 35. Ustava svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegovog osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, što je također zajamčeno i člankom 8. Konvencije prema kojemu svatko ima pravo na poštivanje svog privatnog i obiteljskog života.
Pravo na dostojanstvo, čast i ugled pripada svakomu, to je praesumptio iuris et de iure i nije dopušteno dokazivati da netko nema dostojanstva, časti ili ugleda.
Odatle slijedi da u konfrontaciji između prava na slobodu izražavanja s pravom na dostojanstvo, čast i ugled, prevagu uvijek treba dati dostojanstvu, časti i ugledu jer dostojanstvo, čast i ugled ne trpe nikakvih ograničenja, za razliku od prava na slobodu izražavanja koje prema Ustavu i Konvenciji može biti ograničeno upravo radi zaštite dostojanstva, ugleda i časti.
Stoga, iako je oštećenik u ovoj parnici u vrijeme objave predmetnih autorskih članaka bio ministar kulture u Vladi Republike Hrvatske, zbog čega je prema ustaljenoj praksi Ustavnog suda kao i Europskog suda za ljudska prava dužan trpjeti kritike te je kao političar “neizbježno i svjesno otvoreniji za pomno ispitivanje svake njegove riječi i djela te u skladu s tim mora iskazivati veći stupanj tolerancije”, riječi, uvrede i diskvalifikacije kojih je autor podnositelj ustavne tužbe imaju takvu težinu da je bez sumnje njima grubo povrijedio pravo na čast, ugled i dostojanstvo tužitelja u osporavanim presudama, Zlatka Hasanbegovića, te se u demokratskom društvu pod krinkom slobode izražavanja ne mogu tolerirati uvredljivi i omalovažavajući izrazi koje je podnositelj izrekao istome kao što su: “retard”, “ustaški klaun”, “slaboumni zagrebački musliman” i “bijednik“.
Zato smatram da je ustavnu tužbu podnositelja trebalo odbiti.
U Zagrebu, 6. travnja 2022.
SUDAC dr. sc. Branko Brkić, v. r.
