SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Crkva Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu
Godine 2015. Knin je dobio novu velebnu crkvu. Kao poveznica povijesti, sadašnjosti i budućnosti, nova crkva u Kninu, koja je ujedno i najveća crkva u Hrvatskoj, nosi naslov Gospa Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta po praliku ¨Gospe Velikog Zavjeta¨, najstarijem poznatom liku Gospe u hrvatskom narodu, pronađenom u Biskupiji kod Knina. Za dizajn interijera Crkve Velikog hrvatskog krsnog zavjeta u Kninu, arhitekt Ante Vrban, nagrađen je 2016. godine regionalnom nagradom ‘International Property Awards 2016’ u kategoriji javni prostor.
Crkva ima površinu od oko 780 četvornih metara i 1.100 sjedećih mjesta. Posvetio ju je 4. kolovoza 2015. šibenski biskup, msgr. Ante Ivas.
Najstariji sačuvani marijanski lik u hrvatskoj umjetnosti, nazvan Pralik Gospe Velikoga Zavjeta, pronašao je fra Lujo Marun 1892. godine. Nađen je u ostatcima crkve sv. Marije kod Knina tijekom arheoloških iskapanja na lokalitetu Crkvina.
Crkva sv. Marije bila je stolna crkva kninskog biskupa. Izgrađena je u 9. stoljeću, a obnovljena je pod pokroviteljstvom kralja Dmitra Zvonimira, najkasnije do 1078. godine. Pokraj njezinih temelja, prema nacrtu kipara Ivana Meštrovića, sagrađena je 1938. nova crkva Naše Gospe.
Pronađeni lik Gospe frontalno je urezan na reljefnom trokutastom zabatu, koja se sastoji od nekoliko kamenih ulomaka. Prikazana je u molitvenom stavu – ruke drži na prsima s okrenutim dlanovima prema vjernicima. Oko glave joj je aureola, preko ramena ima prebačen plašt, a na čelu i iznad glave urezan je križ.
U sklopu proslave 13. stoljeća kršćanstva u Hrvata 1976. godine, izrađena je replika u srebru i zlatu. Original se čuva u Muzeju arheoloških spomenika u Splitu. Nakon uspostave Vojnoga odrinarijata 1997., Gospa Velikoga Zavjeta postala je zaštitnicom hrvatskih branitelja i Vojne biskupije.
