Domovinski rat: Progon Hrvata iz Iloka
Dana 17. listopada 1991. godine kolona od 8.000 civila (staraca, žena i djece) morala je napustiti grad Ilok. Hrvati kojima je bilo teško napustiti svoj dom (njih 1200) uhićivani su, odvođeni u logore i ubijani. Morali su na rukavu nositi bijele rupce, kuće su im označene bijelim krpama, imovina im je opljačkana. Sve to uz suglasnost predstavnika Europske komisije!
Prema predratnom popisu iz 1991., grad Ilok imao je 6.775 stanovnika. Hrvati, kojih je bilo 4.248 ili 62,7%, činili su apsolutnu većinu, a Srba je bilo 484 ili tek 7,14%. Ilok je bio jedan od rijetkih gradova slavonsko-srijemskoga prostora u kojemu Srbi nisu bili najbrojnija manjina. U gradu je, naime, živjelo čak 1.157 Slovaka (17,08%).
Poruku Hrvatima Iloka i drugih slavonskih mjesta poslao je Milan Paroški, zastupnik u parlamentu Srbije, u travnju 1991. godine. Izjavio je:, „One koji kažu da ovo nije srpsko možete ubiti kao kera pored tarabe“ i još : „Ovo je srpska zemlja i njima (Hrvatima) mora biti jasno da su oni dođoši.“ JNA je podržala srpsku pobunu u Hrvatskoj i demonstrirala silu. Dana 8. srpnja 1991. tenkovima su prešli most na Dunavu, pregazili policijsko vozilo na kontrolnoj točki, ubili hrvatskoga policajca, a trojicu ranili. U Iloku je uništen prvi agresorski tenk u Domovinskome ratu.
Nakon pokolja Hrvata u Lovasu i zločina u okolnim iločkim selima (Bapsak, Šarengrad, Sotin, Mohovo) JNA je dala ultimatum (12. listopada 1991.) građanima Iloka da se isele. Održan je referendum (13. listopada) i građanstvo (73%) je odlučilo da se iseli jer prvi slobodni hrvatski teritorij bio je udaljen 40 kilometara. Bili su u potpunom okruženju. U Šidu je 14. listopada 1991. potpisan sporazum o iseljenju hrvatskoga stanovništva iz hrvatskoga grada Iloka (uz nazočnost članova Europske komisije). Dana 17. listopada formirala se kolona građana koja je tijekom dana otišla u progonstvo.
Branitelji su se probili iz okruženja u noći od 15. na 16. listopada 1991. godine.
Srbi su u studenome i prosincu 1991. godine naselili hrvatske kuće u Iloku.
Predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tuđman 1996. godine posjetio je okupirani Ilok. Četnici su 1997. godine minirali crkvu u Iloku, a 5. siječnja 1998. godine su ga napustili.
Zapovjednik JNA general Dragoljub Anđelković dobio je jedinstvenu kaznu od 20 godina zatvora 2001. godine u Osijeku zato što je kao zapovjednik Novosadskog korpusa naredio kazneno djelo genocida (kako piše u presudi) protjerivanjem nesrpskog stanovništva grada Iloka te naredio napad oružjem na iločka sela Bapsku, Šarengrad i Lovas te skrivio smrt najmanje 69 civila iz mjesta Lovas, kao i za neutvrđen broj civila iz Bapske. U Lovasu i Bapskoj srušene su i katoličke crkve, piše u presudi.
Nakon okupacije zapadnoga Srijema i Iloka civili koji su ostali u svojim kućama mučeni su i ubijani od strane okupacijskih snaga.
Foto: Zdenko Dobošević
Dr. Marko Jukić
