SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Pula
Pula ima dugu tradiciju vinarstva, ribarstva, brodogradnje i turizma, a ujedno je i tranzitna luka. Pula je kulturni centar Istre još od rimskog doba.
Najraniji zapis trajnog naseljavanja na područja grada Pule potječu iz 10. stoljeća prije Krista. Prvo naselje osnovalo je ilirsko pleme Histra, drevnog naroda koje je živjelo u Istri. Rimljani su istarski poluotok zauzeli 177. pr. Krista, započevši proces romanizacije.
Godine 425. grad je postao sjedište biskupa o čemu svjedoče ostaci temelja nekoliko vjerskih građevina.
Prvi dolazak Hrvata u okolicu grada bilježi se u 7. stoljeću.
Od 1859. godine pulska ogromna prirodna luka postala je glavna i najutvrđenija austrijska ratna luka i glavno središte brodogradnje. Nakon nestanka Austro-Ugarske monarhije Pula je bila pod upravom Italije, zatim pod Upravom Ujedinjenih naroda.
Nakon Londonskog memoranduma 1954. godine Pula je konačno vraćena matici zemlji, Hrvatskoj.
Grad je najpoznatiji po svojim sačuvanim antičkim rimskim građevinama od kojih je najpoznatiji amfiteatar iz prvog stoljeća (Arena). Druge dvije značajne i dobro očuvane antičke rimske građevine su trijumfalni luk, Slavoluk Sergijevaca iz 1. stoljeća i Hram Rome i Augusta. Herkulova vrat su najstariji sačuvani spomenik rimske arhitekture u Puli, izgrađena sredinom prvog stoljeća prije Krista. Dvojna vrata iz 2. stoljeća te Augustin Forum iz prvog stoljeća.
Ostatci dva rimska kazališta: Malo rimsko kazalište i Veliko rimsko kazalište.
Treba spomenuti bizantinsku kapelicu sv. Marije Formose iz 6. stoljeća, samostan i crkva sv. Franje iz 13. stoljeća, katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 6. stoljeća, Pravoslavna crkva sv. Nikole iz 6. stoljeća, samostan i crkva sv. Antuna.
Pulske fortifikacije predstavljaju niz od dvadesetak tvrđava oko grada, građenih za potrebe austrijske vojske u 19. stoljeću, kada je Pula bila glavna ratna luka Habsburške monarhije.
