MATICA HRVATSKA PREDSTAVILA U SPLITU NOVI BROJ HRVATSKE REVIJE U CIJELOSTI POSVEĆEN 1100.OBLJETNICI HRVATSKOG KRALJEVSTVA
Dvorana splitskog Ogranka Matice hrvatske bila je tijesna 27. ožujka za sve zainteresirane koji su željeli poslušati meritorne predavače čija pera upisuju i tekstove na stranicama novog broja Hrvatske revije tumačenjem i poznavanjem sačuvanih povijesnih izvora. Snježana Šetka, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Splitu, organizatorica događaja u dojmljivoj je pozdravnoj riječi predstavila promotore večeri, glavnu urednicu dr. sc. Mirjanu Polić Bobić, urednika prof. dr. sc. Dina Milinovića i prof. dr. sc. don Marka Trogrlića suautora časopisa, naglasivši vrijednost časopisa kao izvor znanja i povijesnih činjenica u obrani istine o hrvatskoj prošlosti. Glavna je urednica objasnila značenje i ciljeve časopisa za kulturu i društvena zbivanja, a tiskala se u Matici Hrvatskoj u Zagrebu od 1928. do 1945. Poslije šest godina 1951. ponovno je oživjela u Buenos Airesu zahvaljujući našim eminentnim intelektualcima u emigraciji. 1991. njezin je povratak Matici, a od tada redovito broji četiri izdanja na godinu.
„Ovaj broj časopisa je poseban, posvećen jednom od najvažnijih događaja u našoj povijesti i prvi je obol Matice hrvatske slavnoj 1100. obljetnici Hrvatskog Kraljevstva. Kralj Tomislav je povijesna osoba, prijepori među povjesničarima o njegovoj krunidbi, kako je prikazan u likovnoj umjetnosti, u legendama i mitovima samo su neke od tema koje u Reviji obrađuju istaknuti povjesničari. Koplja su se lomila i prije 1. siječnja 2025. Nismo željeli ići u prijepore već angažirati struku, povjesničare koji proučavaju izvore, iznose činjenice, pišu relevantno kako danas živimo s našim jučer. Hrvatska revija vidi svoju svečarsku ulogu u ovoj svečarskoj godini otvaranju svojih stranica razgovoru utemeljenom na znanju struke namijenjena širokom krugu zainteresiranih ljudi“ – zaključila je njezina glavna urednica.
Prof. Dino Milinović ponudio nam je jedan od mogućih odgovora na pitanje koje čujemo u ovoj obljetnici slavlja, zašto uopće slaviti neko davno kraljevstvo? Slavimo što su i naši preci slavili 1925. Imali su argumente kao i mi danas. To je pitanje simbolike jednako značajno koliko i povijest. Prema riječima prof. Mirjane Sokol to je „zatvoreni krug indicija“. „Riječ je o povijesti kroz 1100 godina, drevnoj, bogatoj i zanimljivoj i bila je to od početka „mudra i samosvjesna odluka“ (Vladimir Goss). Slavimo 1100 godina državotvornosti koja je poznavala lijepu evoluciju ideje državotvornosti od kneževine, kraljevstva, samostalne narodne kraljevine, autonomije bazirane na aristokratskom nasljeđu, jeziku koji je iskaz identiteta do moderne države. Ovo je važno za sve nas, a od posebne važnosti za mlade naraštaje koji trebaju pamtiti i povijest upoznati. Razlog je to i za Hrvatsku reviju posvećenu našoj slavnoj prošlosti“, zaključio je prof. Milinović.
Za prof. don Marka Trogrlića ovaj je broj Revije znakovit svojom poučnom motivirajućom svježinom da bolje upoznamo jučer naše povijesti. Ponudio nam je vrijedan i zanimljiv sažetak svakog objavljenog teksta pojedinačno s posebnim osvrtom na svoj autorski tekst „Splitski crkveni sabori (925-928) i salonitanska crkvena baština“ koji temelji na dva nosiva elementa. Prvi saziv Splitskog crkvenog sabora 925. čiji je, prema uvriježenom mišljenju najvažniji zaključak da splitski nadbiskup i metropolit ima crkvenu široku vlast na prostorima Hrvatskog Kraljevstva od Jadrana do Drave. Prvi nosivi element je svakako povezan s važnošću i značenjem Salone kao metropole rimske Dalmacije, a čiju će salonitansku baštinu preuzeti Split. Drugi nosivi element je sveti Dujam, solinski mučenik i njezin svakako najpoznatiji biskup koji je po drevnoj tradiciji salonitanske odnosno splitske crkve poslan od apostola Petra u Dalmaciju kao misionar naviještati evanđelje. Apostolski korijeni salonitanske crkve u europskim okvirima itekako su relevantni. Nedvojbeno su doveli do prvog zaključka da se splitskom nadbiskupu priznaje i predaje prvenstvo na sve biskupije tadašnje Dalmacije.
I nakraju sjajan zaključak profesora Trogrlića zaslužuje pažnju i pamćenje: „Svi smo mi putnici kroz povijest koja ima svoje sadržaje i poruke. Ove godine, nama, našem narodu, državi, one su posebno jasne i snažne, jer upravo je ovo vrijeme naše vrijeme i drugo vrijeme nemamo. Imajući na umu, kako je lijepo napisala glavna urednica, prof. Polić Bobić, da smo Hrvati od XII. stoljeća do 1991. živjeli u višenacionalnim državama najčešće mukotrpno održavajući i fizički opstanak, a hrvatska je povijest i kolektivno sjećanje izgrađeno kroz stoljeća što pokazuje koliko nam je bilo važno čuvati narativ o nama kao narodu, a nismo imali institucije koje bi radile na ovom planu u suradnji s drugim institucijama. Stoga je, zaključuje urednica, ovo naše vrijeme naš je kairos 1100. motivacijska obljetnica koja ima cilj predstaviti, procijeniti i raspraviti naše znanje o prevažnom jubileju naše povijesti. Ovaj broj Hrvatske revije svojim sadržajem i porukama dragocjen je doprinos svemu tomu. On ostaje i budućim naraštajima važan spomen na ljubav i važnost koju smo posvećivali i posvećujemo našim slavnim obljetnicama “ , zaključak je našeg promotora uz izražene čestitke marnim sudionicima slavljeničkog vrijednog izdanja Hrvatske revije, ali i svima nama u dvorani.
Hrvatska udruga Benedikt/ Margita Vučetić
Foto: Matica hrvatska u Splitu
