Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin u posjetu Zagrebu: Evo gdje dolazi, s kim će se susresti…
Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin stigao je u nedjelju 29. listopada u Zagreb, gdje će do utorka 31. listopada posjetiti Hrvatsko katoličko sveučilište (HKS), susresti se s državnim vrhom, te katoličkim biskupima i predstavnicima drugih vjeroispovijesti, rečeno je u petak u Zagrebu na konferenciji za tisak HKS-a.
Osnovni cilj posjeta je sudjelovanje visokog gosta na svečanosti Dana sveučilišta, danas u 10,00 sati, tijekom koje će kardinal Parolin blagosloviti novi dio kampusa s dvoranom te održati predavanje “lectio magsitralis”, najavio je u petak pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije Borna Puškarić.
HKS već sedam godina na Dan sveučilišta organizira “lectio magistralis” uvaženih gostiju, a ovo je posebno veliki događaj za naše Sveučilište jer će kardinal Parolin održati lectio magistralis i blagosloviti našu novu dvoranu, kazao je rektor HKS-a Željko Tanjić i dodao da je to sretan, važan i radostan događaj za sveučilište, koji ga potvrđuje u svom rastu.
Kardinal Parolin će u lekciji govoriti o borbi protiv siromaštva, izgrađivanju mira, traženju dijaloga i međunarodnima odnosima u nauku pape Franje, kazao je Tanjić i dodao da je predavanje posvećeno tome na koji način papa Franjo kroz svoj nauk gradi u izazovnim trenucima međunarodne odnose i na koji način Crkva kroz njegovo djelovanje daje doprinos postavljanju temeljnih principa međunarodnih odnosa.
Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin, dolazi na poziv kardinala Bozanića, a svečanosti na HKS-u nazočit će politički, kulturni i crkveni vrh Hrvatske.
Istoga dana, u ponedjeljak, državni tajnik Svete Stolice imat će sastanak s hrvatskim biskupima u prostorijama HBK-e, te predstavnicima drugih vjeroispovijesti u Apostolskoj nuncijaturi. Kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Svete Stolice, tijekom svojega posjeta Zagrebu, u ponedjeljak, 30. listopada 2017. godine u 18 sati, predvodit će euharistijsko slavlje u zagrebačkoj Katedrali.
Drugog dana boravka u Zagrebu, u utorak 31. listopada kardinal Parolin predvodit će u 7.30 sati euharistijsko slavlje u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu, gdje će se i susresti s bogoslovima i njihovim odgojiteljima, a zatim imati susrete s predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović i predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem.
Na pitanje novinara, pročelnik Puškarić kazao je da nema informacija da će tijekom susreta biti govora o kanonizaciji Alojzija Stepinca, jer je razlog dolaska svečanost na HKS-u, ali je dodao da s velikom radošću iščekuju svaku vijest u vezi s tim.
Također, kazao je da ne može ništa reći o mogućem posjetu pape Franji Hrvatskoj. Hrvatske vlasti su uputile poziv papi Franji da posjeti Hrvatsku, a za sada su sve drugo samo nagađanja, kazao je Puškarić.
Sveta Stolica – subjekt međunarodnog prava
Važno je razlikovati Svetu Stolicu i Vatikan. Sveta stolica održava diplomatske odnose sa 179 država od oko 200 država svijeta, Europskom unijom i Suverenim malteškim redom. Za diplomatsku aktivnost zaduženo je Državno tajništvo, Odsjek za odnose s državama.
Sveta Stolica se ne smije miješati s Državom Vatikanskog Grada. Sveta Stolica ili Apostolska Stolica (u kanonskom se pravu naziva tako) označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju, te je subjekt međunarodnog prava i provodi politiku, dok je Vatikan samo teritorij nad kojim je Sveta Stolica suverena.
Sveta stolica održava diplomatske odnose sa 179 država, Europskom unijom i Suverenim malteškim viteškim redom, a za diplomatsku aktivnost zaduženo je Državno tajništvo, Odsjek za odnose s državama.
Upravljanje Katoličkom crkvom
Unutar Katoličke crkve postoji hijerarhija, pa tako vrhovnu crkvenu vlast čine Papa i Biskupski zbor.
Papa je biskup rimske mjesne crkve, ali je i vrhovni poglavar Katoličke crkve i u njoj ima apsolutnu vlast. On može osnovati druge biskupije, postaviti biskupe, te ima još brojne druge ovlasti.
Papa upravlja Katoličkom crkvom preko Rimske kurije koja se sastoji od institucija koje upravljaju crkvenim poslovima na najvišoj razini – Državnoga tajništva, devet Kongregacija, tri Suda, jedanaest Papinskih vijeća te sedam Papinskih povjerenstava.
Radom Kurije upravlja Državno tajništvo kojemu je na čelu državni tajnik, uz kojega su zamjenik za opće poslove Držanoga tajništva s prisjednikom za opće poslove, te tajnik za odnose s državama Državnoga tajništva s dotajnikom.
Državni tajnik uvijek je kardinal, zamjenik za opće poslove i tajnik za odnose s državama nadbiskup, a prisjednik za opće poslove i dotajnik za odnose s državama su svećenici s naslovom počastnoga prelata Njegove Svetosti.
Biskupski zbor predstavlja vrhovnu vlast u Crkvi, ali samo ako djeluje s papom na čelu. Oni Vlast nad općom Crkvom svečano vrše na ekumenskom saboru. Osim toga, biskupi savjetuju papu preko biskupske sinode.
Katoličku crkvu čine svi kršteni u katoličkoj vjeri, a koji žive podijeljeni po teritorijalnom principu u biskupijama. Biskupijske zajednice, koje se zovu također partikularne ili mjesne Crkve, podijeljene su na župe kojima je na čelu župnik ili upravitelj župe. Više teritorijalno povezanih biskupija tvori crkvenu pokrajinu u kojoj je jedna biskupija, obično najveća, na rangu nadbiskupije i metropolije. Biskupi jedne crkvene pokrajine tvore pokrajinski sabor. Sve biskupije u jednoj državi zajedno tvore krajevnu Crkvu, a svi biskupi jedne države zajedno tvore biskupsku konferenciju.
Izvor: narod.hr
