U Splitu održan znanstveni skup “Dr. sc. Živan Bezić: teologija i pastoral”
U prigodi 10. obljetnice smrti dr. don Živana Bezića, u srijedu 22. studenoga, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, katedra za Pastoralno bogoslovlje, organizirao je znanstveni skup na temu „Dr. sc. Živan Bezić: teologija i pastoral“. Don Živanov život, rad i ostavštinu okupljenima je kroz svoja predavanja približilo jedanaest izlagača, a njihovi radovi objavljeni su u Zborniku radova kojeg su, za ovaj znanstveni skup, priredili izv.prof.dr.sc. Alojzije Čondić i prof. dr. sc. Mladen Parlov.
Uvodnu riječ u ime organizatora uputio je prof. dr. sc. Mladen Parlov koji je pojasnio kako je don Živan Bezić svoj svećenički život proveo obnašajući službe odgojitelja, župnika i profesora te da je sam njegov odgojno-nastavni rad zaslužio da ga se istraži i dostojno zabilježi, no činjenica da je iza njega ostao bogat teološki, pastoralni i kulturni opus, 21 knjiga i više od 300 znanstvenih radova, ne može ravnodušnim ostaviti generacije svećenika i laika na čije je živote utjecao. „Svojim predavanjima, savjetima te spisima pomogao je cijelim naraštajima da dalje i bolje vide, da s njegovih leđa bace pogled prema novim i širim teološko pastoralnim i kulturnim obzorima“. Naglasio je kako ovaj skup ne može iscrpiti svo bogatstvo misli ovog velikog teologa i pastoralca, no kako se nada da će izlaganja svima približiti njegov život i djelo.
Sve okupljene izlagače, studente, rodbinu i prijatelje don Živana Bezića pozdravio je i Veliki kancelar KBF-a u Splitu mons. dr. sc. Marin Barišić. Izrazio je radost što Katolički bogoslovni fakultet ne zaboravlja ljude koji su zadužili ne samo tu obrazovnu ustanovu već i cijelu Nadbiskupiju i Crkvu. „Bio je čovjek reda, rada i discipline. Čovjek jasnoće, dubine i sažetosti. Njegov težak život ga je takvim definirao, posebno ožiljci II. svjetskog rata koji ga je duboko obilježio. Kroz to ljudsko i vjerničko iskustvo je sazrio i nakon toga je nevjerojatno iskoristio svoje životno vrijeme“, rekao i nadbiskup i nadodao kako će se s vremenskom distancom još bolje moći sagledati njegovo djelo te za svoj život izvući korisnu poruku.
Čestitku na organizaciji skupa izrekao je i načelnik Općine Šolta Nikola Cecić-Karuzić. Zaželio je da se ova izlaganja održe i u Grohotama na otoku Šolti, rodnom mjestu don Živana Bezića. Simpozij je otvorio dekan KBF-a izv. prof. dr. sc. Anđelko Domazet.
Nakon prigodnih riječi uslijedilo je izlaganje prof.dr.sc. Slavka Kovačića na temu „Životni put don Živana Bezića“. Dr.sc. Jure Strujić predstavio je „Bibliografiju Živana Bezića“. Izv.prof.dr.sc. Alojzije Čondić priredio je rad „Glavni vidovi pastoralne teologije i pastorala Živana Bezića“, no zbog bolesti nije mogao prisustvovati skupu. Mr.sc. Ante Sorić govorio je o „Teološko-pastoralnom radu u recepciji Drugoga vatikanskog sabora“, a potom je predavanje „Bezićevo duhovno bogoslovlje“ održao prof.dr.sc. Mladen Parlov. Prvi dio skupa moderirao je prof. dr. sc. Ante Mateljan.
U drugom dijelu, nakon stanke i osvježenja, predavanje na temu „Sakramenti u poslijesaborskoj obnovi. Uvidi don Živana Bezića“ predstavio je prof.dr.sc. Ante Mateljan, a „Apostolat u djelima Živana Bezića“ dr.sc. Ivica Jurić. Potom je mr.sc. Domagoj Volarević govorio o „Liturgijskom pastoralu kod Živana Bezića“, a dr.sc. Mihael Prović o „Pastoralno-katehetskom utjecaju Živana Bezića na pokoncilski odgoj mladih“. Prof.dr.sc. Ivan Bošković održao je predavanje „O nekim literarnim svojstvima Bezićevih uspomena“, a dr.sc. Anđela Milinović-Hrga „Živan Bezić i hrvatski jezik“. Moderator drugog dijela bio je prof. dr. sc. Mladen Parlov.
Don Živan Bezić, rođen 1921. godine u Grohotama na Šolti, svoje školovanje nastavlja u Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji u Splitu, a filozofsko-teološku izobrazbu u Splitu, Zagrebu i Zadru. Za svećenika je zaređen u lipnju 1945. godine, a prije toga proveo je osamnaest mjeseci, od studenoga 1943. do kraja travnja 1945., u njemačkim koncentracijskim logorima Mauthausen, Redl-Zipf i Dachau. Kao svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije obnašao službe odgojitelja, župnika i profesora. Poslijediplomski studij iz pastoralne teologije pohađao je u Zagrebu i Münchenu, gdje mu je bio profesor glasoviti teolog Karl Rahner. Na Teologiji u Splitu, uz pastoralnu teologiju, predavao je mnoge druge teološke predmete, a bavio se pedagogijom, psihologijom, sociologijom, književnošću, pridonoseći svojim neumornim i plodnim djelovanjem teološkom i humanističkom napretku našega naroda. Na Medicinskomu fakultetu Sveučilišta u Splitu držao je predavanja iz etike te je 1991. imenovan i članom The Academy of Sciences, sa sjedištem u New Yorku, USA. Napisao je 21 knjigu, a u raznim je časopisima objavio više od 300 znanstvenih članka. Don Živan Bezić, istaknuti poliglot eruditskoga znanja, svojim se opusom ubraja među najplodnije profesore splitskoga sveučilišta.
Izvor: smn.hr
