Poljoprivrednike očekuju brojne promjene: novi zakon trebao bi uvesti reda u poslovanje OPG-ova
Da se dosad pod nazivom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, popularnIh OPG-ova, skrivalo sve i svašta, čak i ono što s poljoprivredom veze nije imalo, svjedoče podaci iz 2016. godine.
Naime, od 165.000 OPG-ova registriranih u Upisniku poljoprivrednika, njih 70.000 nije imalo ni jednog člana, 56.453 samo jednoga, dok 21.000 tih gospodarstava uopće nije imalo upisano korištenje poljoprivrednih površina.
Takvom “muljanju” radi korištenja benefita koje dolazi sa statusom OPG-a (neplaćanje doprinosa, izostanak obveze izdavanja računa itd.) Ministarstvo poljoprivrede odlučilo je stati na kraj.
Prijedlogom Zakona o OPG-u, o kojem se raspravljalo u Saboru, a koji ide i na drugo čitanje, propisano je precizno popisivanje OPG-ova, i to u dvije kategorije – one koji proizvode za sebe i one koji proizvode za tržište.
Sudeći prema podacima s konca 2016. godine većina ih, očito, proizvodi za svoje potrebe ili ne proizvodi ništa jer ih je 60 posto registrirano na površinu manju od tri hektara.
– U registru OPG-ova, odnosno Upisniku, bit će navedeno i što proizvodi svako pojedinačno obiteljsko gospodarstvo, pa kad netko, primjerice, kaže da mu je tuča uništila cijeli nasad, znat će se je li “muljao”. Imat ćemo, naime, odmah sve informacije potrebne za obračun štete – koliki je prinos OPG-ovac imao prošle godine i koliko je prodao…
– Usporedbom podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Agencije za plaćanja razvidno je kako je u ARKOD sustav upisano korištenje 1.112.733 hektara poljoprivrednih površina, dok je prema statističkim podacima DZS-a poljoprivrednih površina 1.537.629 hektara.
– Ova razlika ukazuje da sve poljoprivredne površine, koje se koriste u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, odnosno u konačnici hrane, nisu upisane u ARKOD sustav, što onemogućava praćenje stvarne sljedivosti hrane, upotrebe pesticida, stanja i zaštite zemljišta od onečišćenja, te otežava kontrolu zapuštenog i neobrađenog zemljišta – objašnjavaju nam u Ministarstvu poljoprivrede.
Novim se Zakonom OPG-ovce kontrolira, ali i štiti. Njime se, naime, definira da proizvodni resursi OPG-a, koji su neophodni za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i koji su glavni izvor sredstava za život, budu zaštićeni od ovrhe kao imovina nužna za obiteljski život i stanovanje.
– Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv nositelja OPG-a ne može se provesti na dijelu poljoprivrednih resursa upisanih u Upisnik OPG-ova koji su nužni za obavljanje njegove gospodarske djelatnosti ako mu je ta djelatnost glavni izvor sredstava za život. Uz to, ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv nositelja OPG-a i članova OPG-a ne može se provesti na nekretnini u kojoj taj ovršenik stanuje – ističu u Ministarstvu poljoprivrede.
U još jednoj stavci zakona se itekako ide ususret malim poljoprivrednicima – daje im se, naime, mogućnost da u radu na sezonskim i povremenim poslovima angažiraju članove najšire obitelji bez obveze zasnivanja radnog odnosa…
Uz to, omogućuje se i daljnje smanjenje administrativnih i fiskalnih barijera koje usporavaju razvoj OPG-a, kao i njihov lakši pristup tržištu i EU fondovima, i to ponajprije na način da ih se kategorizira na one koji proizvode za sebe i one koji proizvode za tržište.
Traži se registar
Upisnik OPG-ova bit će javna službena evidencija koja će sadržavati vjerodostojne i ažurne podatke o fizičkim osobama u organizacijskom obliku OPG-a. Izjašnjavanje OPG-ova na način je li im poljoprivreda glavna ili sporedna djelatnost neće ih ništa koštati.
Javnost će na taj način konačno dobiti pristup registru OPG-ova, koji se već godinama traži, te tako imati informaciju koliko u njihovu gradu, općini ili naselju ima OPG-ova i gdje mogu kupiti domaću hranu.
