Najkontroverzniji projekti EU – Sve više sumnji u diktaturu i totalitarizam
EU je kroz godine razvila jedan zanimljiv trend – zakone koji se na prvi pogled kose s temeljnim pravima i slobodama čovjeka ili sa zdravim razumom. Što stoji iza takve strategije pokušat ćemo dokučiti kroz malu analizu.
| INDECT je složenica nastala od rečenice ‘Intelligent information system supporting observation, searching and detection for security of citizens in urban environment’ iliti u prijevodu – ‘Inteligentni sustav informacija za podršku promatranja, pretraživanja i pronalaženja vezan uz sigurnost građana u urbanim područjima’. |
Dok jedna strana uporno poziva na pragmatizam i normalno tumačenje zakona, a druga na Novi svjetski poredak, totalitarizam i nadzor, odlučili smo provjeriti koji su najkontroverzniji zakoni u EU i što njihova eventualna primjena može značiti.
INDECT – borba protiv terorizma ili ‘dresura’ građana?
Donesen s velom velike tajnovitosti nedugo je po otkriću od strane nekolicine istraživačkih novinara postao iznimno bitan problem koji EU dovodi na korak do diktature. No, što je INDECT zapravo? EU ga je sa 15-tak milijuna eura potpomogla još 2009. kao primjerni program za ovakav tip nadzora, a projekt su pripremila i realizirala brojna sveučilišta diljem Europe u suradnji i pod koordinatorskom palicom Sveučilišta u Krakovu. Iako dežurni relativisti automatski zaključe kako projekt nema veze s obavještajnim sektorom jer su u pitanju sveučilišta to zapravo i nije u potpunosti točno jer su glavni savjetodavci poljska policija i policija Sjeverne Irske.
Zanimljiva je i činjenica da su političari u Europskom parlamentu, da bi ‘stali na kraj teorijama zavjere’, željeli potpunu objavu svih dijelova projekta. EU ipak nije pristala iz nepoznatih razloga te je oformila etičko povjerenstvo koje je, tajeći pojedine paragrafe projekta, zaključilo kako ‘ne postoje manjkavosti u etici projekta’.
Dakle, već možemo zaključiti da je projekt vrlo kontroverzan, a sumnje ne smanjuje niti službena web stranica (http://www.indect-project.eu/). Na njoj piše kako su glavni ciljevi projekta razvoj obavještajnog sustava za automatsku detekciju prijetnji i prepoznavanje kriminalnog ponašanja i nasilja, razvoj tehnika za zaštitu pohrane osobnih podataka i prijenos podataka baziran na kvantnoj kriptografiji i novim metodama digitalnih vodenih žigova. Zatim je tu potreba za razvojem novih tehnika i rješenja radi pomoći policijskim aktivnostima kao što je npr. alat za uočavanje prijetnji na internetu, odnosno nova generacija tražilica bazirana na digitalnim vodenim žigovima. Za kraj su naveli već vrlo dobro poznat način maskiranja nadzora i kontrole građana – ‘Povećavanje sigurnosti građana’.
Možemo sve sažeti u tri temeljna stupa – nadzor građana i okoline radi “potrage za prijetnjama”, nadzor interneta zbog istog razloga i zaštita prikupljenih podataka. No, kako te stupove ostvariti? Deutsche Welle još je prošle godine uočio činjenicu kako je prvi praktični pokus ovog programa izveden na graničnim prijelazima u Belgiji i Njemačkoj gdje su snimali sve automobile koji bi prolazili te su ih automatski zaustavljali ukoliko bi predstavljali ikakvu sumnju. Iz tog razloga su pojedini europski parlamentarci tvrdili kako se krši Schengenski ugovor što je odbačeno jer je u pitanju samo ‘borba protiv kriminala’.
Krešimir Mišak je tako u jednom od svojih blogova ustvrdio kako će ‘Indect u konačnici razviti potpuni nadzor kroz jedan sveobuhvatni sustav koji različite tehnološke izvore (ulične kamere, leteće kamere, Internet, telefonski razgovori, mailovi itd) spaja u jednu cjelinu’. Pravno je zanimljiva i formulacija da INDECT razvija platformu za sprječavanje ‘terorističkih prijetnji, ozbiljnijih zločina, nasilja i abnormalnog ponašanja’. Moramo pojasniti činjenicu kako je EU pravno poznata po tome da sve voli definirati i formulirati, po mogućnosti bez slobodnih sudačkih odluka i procjena. No, kako onda definirati riječ ‘abnormalno ponašanje’ u ovom slučaju? Vjerovali ili ne, EU je tu riječ definirala kao ‘utrke, predugo sjedenje na jednom mjestu, sastanci sa više osoba, vikanje, sjedenje na podu u javnom prijevozu’.
Veličinu možebitnog problema prepoznali su i Piratska stranka, kao i Anonymousi koji već mjesec dana organiziraju prosvjede uz potporu sve sličniju anti-ACTA demonstracijama. Voditelj ureda EK za svemirska istraživanja, sigurnost i globalni nadzor, Marco Malacarne, također tvrdi kako je INDECT ‘velika opasnost za gubitak osobnih sloboda’ što je zapravo njegov resor unutar EU.
Strateški promašena borba protiv predrasuda
Zakon o legalizaciji gay brakova u Francuskoj podigao je veliku buru u javnosti. Naime, francuska država će sa službenih dokumenata izbaciti riječi ‘otac’ i ‘majka’ koje će biti zamijenjene s riječi ‘roditelji’. Prijedlog zakona obitelj opisuje kao ‘bračnu zajednicu dvoje ljudi, različitog ili istog spola’ čime će se Vlada boriti protiv predrasuda. Zadnju riječ će imati predsjednik Hollande.
Slične slučajeve smo vidjeli u Britaniji s pričama za predškolsku djecu o životinjama homoseksualcima, gay prijateljima i obiteljima, kao i u Sloveniji gdje je slikovnica Alexandre Maxeine ‘Dugine obitelji’ pojasnila obitelj osoba istog spola za djecu u vrtićima što je naputak preuzet iz Njemačke. U Brazilu su pak otišli i korak dalje te su na jumbo plakatima prezentirali dva dječaka koji se ljube što je bila reklama prilično agresivnog projekta predstavljanja homoseksualnosti u školstvu.
Naravno, nitko ne spori pravo homoseksualno opredijeljenih osoba ka normalnom životu nego je isključivi problem pravna i indoktrinacijska osnova. Borba protiv predrasuda nikako ne bi smjela započinjati u obrazovnim ustavama već u domovima te bi zapravo trebalo informirati roditelje ka drugačijem pristupu u odgoju. Ovako se (pre)često stvara suprotni učinak – djeca gay roditelja i ona feminiziranog izgleda odmah budu etiketirana i zlostavljana od strane ranije indoktriniranih vršnjaka. Agresivan pristup je tako na udaru kritika jer akcija uvijek izaziva reakciju, najčešće isto tako agresivnu.
The Clean IT project
| Problem CIT-a
Pravnici su odmah uočili boljku ‘nemogućnosti definiranja problema i nejasnost rješavanja istog’ što bi u konačnici moglo rezultirati filtriranjem cijelog interneta. |
Projekt koji je pokrenuo Program prevencije i borbe protiv kriminala pri Europskoj komisiji, a podršku uživa u Njemačkoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Belgiji, od početka uzrokuje sumnje u skriveni nadzor interneta pod opaskom sigurnosti. Glavni cilj je ‘razvoj nelegislativnog okvira koji se sastoji od osnovnih točki i najboljih praktičnih iskustava’ radi bolje povezanosti javnog i privatnog sektora. Kao osnovni objekt rada spominje se ‘rješavanje neidentificiranih online terorista i filtriranje prijetnji pomoću novih tehnologija’.
Ovakav oblik suradnje javnog i privatnog sektora će omogućiti raznim korporacijama i tvrtkama da ‘obavljaju nadzor, blokadu i filtriranje’ kao i prokazivanje određenih ‘nepoćudnih elemenata na internetu’. Plastičan i komičan primjer je zabrana objavljivanja slike Paška Patka jer ‘ne nosi gaće’ što je jednoj tvrtki dalo zeleno svijetlo da korisnike s takvom profilnom slikom okarakterizira kao ‘možebitne teroriste’.
Isto će, ističu stručnjaci, omogućiti potpuni nadzor internet veze zaposlenika, uklanjanje ‘osjetljivih’ sadržaja s weba bez zakonske podrške, osobe koje dijele ‘teroristički’ sadržaj poput torrenata proglasiti ‘suradnicima’, zabraniti anonimne postove, Vladama osigurati slobodan pristup korisničkim podacima bez naloga i još desetke sličnih implikacija. U svakom slučaju, ovo poprilično podsjeća na neke totalitarističke mjere već viđene u prošlosti.
Žarulje i tave kao ‘treniranje strogoće’
Nisu samo ovi projekti u epicentru pozornosti. Svi smo čitali o zabrani proizvodnje žarulja čime EU želi ‘smanjiti potrošnju električne energije za 1%’. Kao zamjenu preporučuju svjetlosne diode i štedne žarulje. Prve koštaju preko 20€, a druge su kancerogene, štede struju jedino višesatnom primjenom i iznimno su opasne ukoliko se razbiju zbog koncentracije žive. Ostali nadomjesci su pak loši zbog slabe svjetlosti koja šteti vidu.
Slične bizarne zabrane ćemo vidjeti i u bliskoj budućnosti kada će biti zabranjene sve neteflonske tave. Iako je Sveučilište u Koelnu kroz studije ukazalo na kancerogeno zračenje, isto ne sprječava EU da bi zabranili ‘obične’ tave zbog ‘prekomjerne potrošnje električne energije’. Slična inicijativa je bila preuzeta iz Hrvatske kada je EU razmatrala gašenje javne rasvjete iza 23:00 sata zbog uštede. Srećom, taj plan nije prošao.
Da bismo uspješno zaključili ovu temu bilo bi potrebno vidjeti korijene ovih projekata i odluka u što nažalost nemamo uvida. Upravo bi to dijelilo razne teorije zavjera, od onih korupcijskih do tzv. ‘superkonspirativnih’. Ovako možemo sumnjati u želju za nadzorom stanovništva na jednoj široj razini i pogodovanje korporativnom sektoru i interesnim skupinama. Sve ostalo ćemo vidjeti na svojoj koži u skoroj budućnosti.
Autor: Ratko Martinović/dnevno.hr
