Sveti Otac: Da bismo pronašli Isusa, moramo ustati i krenuti
Dobar kršćanin “neće sjediti” i čekati da se stvari dogode već bi trebao činiti dobro “čak i kada se to od njega ne zatraži”, rekao je papa Franjo u subotu predvodeći euharistijsko slavlje na blagdan Bogojavljenja.
“Isus je sebi dopustio da ga pronađu oni koji su ga tražili, ali da bismo mi pronašli njega, moramo ustati i krenuti – ne sjediti, već riskirati; ne čekati, već krenuti”, rekao je Papa.
“Želimo li pronaći Isusa, moramo prevladati naš strah od rizika, naše samozadovoljstvo i naše nemarno odbijanje da zatražimo više od života”, dodao je Papa.
Franjo je predvodio misu u bazilici sv. Petra na blagdan Bogojavljenja 6. siječnja na koji su se, prema evanđelju po Mateju, sveta tri kralja došla pokloniti novorođenom Isusu. U Italiji i mnogim katoličkim zemljama na taj blagdan razmjenjuju se darovi u spomen na zlato, tamjan i smirnu koje su kraljevi darovali Isusu.
Papa Franjo pozvao je vjernike da ovaj blagdan slave tako što će biti nesebični.
“Čineći dobro bez obzira koliko to stoji, čak i onda kada nas to ne traže, čak i kada ništa zauzvrat ne dobijemo, čak i kada je to neugodno: To je ono što Bog traži”, rekao je Sveti Otac.
“Bog nas traži da podarimo nešto najmanjemu od naše braće i sestara. Tko su oni? To su oni koji ne mogu ništa dati zauzvrat: potrebiti, gladni, stranci, zatvorenici, siromašni”, rekao je papa Franjo.
Primjer za brižljivo traženje daju nam trojica mudraca koji ne oklijevaju krenuti na put kako bi tražili Mesiju – napomenuo je Sveti Otac. Stigavši u Jeruzalem raspituju se gdje je novorođeni Kralj židovski. ‘Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti’ – govorili su. Dugo su putovali i sada brižno nastoje otkriti gdje se nalazi novorođeni Kralj. U Jeruzalemu se obraćaju kralju Herodu koji od glavarâ svećeničkih i pismoznanaca traži da se raspitaju o mjestu gdje se trebao roditi Mesija.
Tom se brižljivom traženju trojice mudraca suprotstavlja drugo ponašanje, a to je ravnodušnost svećeničkih glavarâ i pismoznanaca koji su – prema Papinim riječima – bili vrlo komotni. Poznavali su Pisma i bili su u stanju dati ispravan odgovor o mjestu rođenja: „U Betlehemu judejskome jer ovako piše prorok“; znaju, dakle, – istaknuo je Papa – ali se ne trude kako bi išli pohoditi Mesiju. Betlehem je udaljen samo nekoliko kilometara, ali oni se ne miču – primijetio je Sveti Otac.
Još je negativnije treće ponašanje, ono Herodovo, jer je kod njega riječ o strahu. On se boji da bi mu to Dijete moglo oduzeti vlast – kazao je Papa. Poziva mudrace i od njih razaznaje vrijeme kad se pojavila zvijezda, te ih šalje u Betlehem govoreći im: ‘Pođite i pomno se raspitajte za dijete, i kad ga nađete javite mi, da i ja pođem te mu se poklonim’.
Herod zapravo nije htio otići pokloniti se Isusu – napomenuo je papa Franjo. Herod želi znati gdje se nalazi dijete, ne zato da mu se pokloni, nego da ga ukloni, jer ga je smatrao suparnikom – istaknuo je Papa te upozorio – Pazite, strah uvijek vodi do licemjerja. Licemjeri su takvi zato što imaju strah u srcu.
To su tri ponašanja koja nalazimo u Evanđelju: brižno traženje mudracâ s istoka; ravnodušje svećeničkih glavarâ, pismoznanacâ, onih koji su poznavali teologiju; i Herodov strah – ponovio je papa Franjo. I mi možemo razmisliti i odlučiti koje od ta tri ponašanja želimo poprimiti? Želim li brižno ići do Isusa? Ili, meni Isus ništa ne govori… neću se uznemiravati… Ili se pak bojim Isusa i u svojem ga srcu želim izbaciti? – upitao je Papa.
Samoljublje može dovesti do toga da Isusov dolazak u svoj život možemo smatrati prijetnjom – objasnio je te dodao – Tada se nastoji zatrti ili ušutkati Isusova poruka. Kada se nasljeduju ljudske ambicije, udobnije mogućnosti, sklonosti zla, Isus se osjeća kao zapreka.
S druge je strane uvijek prisutna i kušnja ravnodušja – napomenuo je Papa te objasnio – Iako znamo da je Isus Spasitelj svih nas, radije živimo kao da on to nije. Umjesto da se ponašamo u skladu s vlastitom kršćanskom vjerom, nasljeduju se načela svijeta koja vode do toga da se zadovolje težnje prema oholosti, prema žeđi za moći i bogatstvom.
Naprotiv, pozvani smo nasljedovati primjer mudraca s istoka; – istaknuo je Papa – imamo biti brižni u traženju, te spremni i uložiti trud kako bismo u svojem životu susreli Isusa. Imamo ga tražiti da bismo mu se poklonili, kako bismo prepoznali u Njemu našega Gospodina, Onoga koji upućuje na pravi put koji valja nasljedovati.
Ako poprimimo takvo ponašanje, Isus nas uistinu spašava, a mi možemo živjeti lijepim životom, možemo rasti u vjeri, u nadi, u ljubavi prema Bogu i prema braći – istaknuo je Papa te na kraju zazvao zagovor Presvete Marije, zvijezde hodočasničkoga ljudskog roda. Neka uz njezinu majčinsku pomoć svaki čovjek dođe do Krista, Svjetla istine, a svijet neka napreduje na putu pravednosti i mira – poželio je papa Franjo na kraju nagovora.
Nakon molitve Anđeoskoga pozdravljenja, Papa je podsjetio da neke Istočne Crkve, katoličke i pravoslavne, ovih dana slave Gospodinovo rođenje, te im uputio srdačne čestitke. Posebnu je blizinu izrazio koptskim pravoslavnim kršćanima, te srdačni pozdrav uputio patrijarhu Tawadrosu II., u – kako je rekao – radosnoj prigodi posvećenja nove katedrale u Kairu.
Istaknuvši potom da se na svetkovinu Bogojavljenja obilježava Dan Djela svetoga djetinjstva, Papa je kazao da su tim povodom mladi misionari pozvani Isusov pogled učiniti svojim, kako bi postao dragocjeno vodstvo u njihovu zauzimanju u molitvi, bratstvu i solidarnosti s vršnjacima koji su u potrebi. Podsjetimo, Dan Djela svetoga djetinjstva poseban je dan molitve i prikupljanja materijalne pomoći kako bi se pomoglo siromašnoj djeci diljem svijeta.
