Slaba iskorištenost sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj
Europski revizorski sud predstavio je svoje tematsko izvješće „Izrada programa ruralnog razvoja: potrebno je pojednostavljenje i stavljanje većeg naglaska na rezultate” (br. 16/2017) članovima Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta u Bruxellesu kojeg je članica i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.
U tematskom izvješću objavljenom u studenom prošle godine Europski revizorski sud navodi kako za razdoblje 2014. – 2020. EU planira izdvojiti gotovo 100 milijardi eura, no utvrđena su i određena kašnjenja. S obzirom na to da je 2023. posljednja godina za prihvatljive rashode u okviru programskog razdoblja 2014. – 2020., ravnomjerna raspodjela rashoda kroz predmetno razdoblje (od odobrenja svakog programa ruralnoga razvoja do 2023.) dovela bi 2018. godine do prosječnih rashoda od 41%. Od analiziranih 10 država članica za njih šest predviđa se da će imati ispodprosječnu razinu rashoda. Također, u usporedbi s prethodnim programskim razdobljem pokazatelji naznačuju da je otprilike 90% financijskog plana EPFRR-a ostalo neiskorišteno na početku 2017. (što je četvrta godina programskog razdoblja), dok je ta brojka za prethodno razdoblje iznosila 83 %.
Petir je pozdravila izvješće Europskoga revizorskoga suda rekavši kako je prema podatcima iz studenog 2017. koje joj je prošloga tjedna dostavila Europska komisija kao odgovor na njezino zastupničko pitanje vidljivo da je „gledajuće sve države članice u prosjeku apsorpcija sredstava iz programa ruralnoga razvoja svega 21,4 posto. Čak je 12 država članica ispod toga prosjeka, među kojima je i Hrvatska. Taj je prosjek izrazito nizak i to moramo pod hitno promijeniti“, rekla je Petir.
Ona je također rekla kako je „vidljivo da nam svakim danom sela sve više odumiru, mladi se iseljavaju u druge države članice, novac nam je itekako potreban, a na kraju čak i onaj novac koji stoji na raspolaganju se uopće ne koristi“.
Od predstavnika Europskog revizorskog suda željela je doznati koje je stajalište toga Suda zašto je apsorpcija sredstava u državama članicama tako niska i što Sud nalazi kao glavni razlog takvoga stanja.
Sud je iznio i niz preporuka Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj komisiji i državama članicama u svrhu poboljšanja procesa izrade budućih programa, rekao je u svom izlaganju Janusz Wojciechowski, član toga Suda.
Između ostalog predlažu „usklađivanje dugoročne strategije i donošenja politika s proračunskim ciklusom te obavljanje sveobuhvatnog pregleda potrošnje sredstava prije određivanja novog dugoročnog proračuna“.
Podsjetimo kako je Petir nakon nalaza Europskoga revizorskoga suda u studenom 2017. povjereniku Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Philu Hoganu uputila zastupničko pitanje u kojem je zatražila podatke o sredstvima isplaćenima iz financijskog plana EPFRR-a u ovom proračunskom razdoblju po državi članici/regiji do 1. studenoga (u postotku iznosa predviđene omotnice). Ujedno, zatražila je podatak o iznosu sredstava iz EPFRR-a ugovorenih do toga datuma. Povjerenika Hogana pitala je na temelju dosadašnjih iskustava i ovih pokazatelja, o procjenama Komisije koliko će novaca iz financijskog plana EPFRR-a po državi članici/regiji ostati neiskorišteno do kraja programskog razdoblja.
Komisija je u svom odgovoru zastupnici Petir navela da izvršenje proračuna Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) dobro napreduje. „U apsolutnoj su vrijednosti isplate još uvijek niže u usporedbi s istim periodom u prethodnom programskom razdoblju. Međutim, uzme li se u obzir vremenski okvir donošenja pravnih akata, izvršenje protječe uobičajenim ritmom“, navodi Komisija.
Kad je u pitanju iznos ugovorenih sredstava, Komisija navodi kako su obveze prema korisnicima (u smislu ukupnih javnih rashoda) do 31. kolovoza 2017. iznose 64,4 milijarde eura. Taj iznos čini 43 % predviđenih ukupnih javnih rashoda država članica za cijelo programsko razdoblje. No, Petir kaže da je čudi takav odgovor Komisije jer je iz tablice koju je Komisija dostavila (u prilogu), vidljivo da je iskoristivost sredstava niska i da je prosjek svega 21,4% što nas sve mora zabrinuti. Hrvatska s 18,5% je čak i ispod tog lošeg prosjeka te Petir izražava nadu da će se situacija uskoro promijeniti po završetku 30 natječaja čije je raspisivanje najavljeno protekloga tjedna jer hrvatsko selo vapi za investicijama.
Nastavno na pitanje o procjenama Komisije o neiskorištenosti sredstava, Komisija u svom odgovoru navodi kako je „prerano za predviđanja o tome hoće li na kraju ovog programskog razdoblja ostati neiskorištenih sredstava. Financijsko izvršenje programa ruralnog razvoja za 2014.–2020. odvija se prema planu te će države članice u tekućem programskom razdoblju, za razliku od prethodnog, imati dodatnu godinu za korištenje sredstava, s obzirom na to da se umjesto pravila N + 2 primjenjuje tzv. pravilo N + 3“. Iz Komisije također napominju kako pažljivo prate situaciju u državama članicama kako bi osigurali neometanu provedbu programa ruralnog razvoja.
Izvor: hu-benedikt.hr
