Blažene Drinske mučenice
Drinske mučenice su blaženice, časne sestre Družbe kćeri Božje ljubavi, ubijene od strane četnika na današnji dan, 15. prosinca 1941, na obali rijeke Drine kod Goražda
{jathumbnail off}Časne sestre, Kćeri Božje ljubavi, došle su u Sarajevo 1882. na poziv nadbiskupa Josipa Stadlera. Poslala ih je utemeljiteljica reda, službenica Božja Franziska Lechner. Otvorile su 1911. na Palama kod Sarajeva samostan Marijin dom. Vodile su osnovnu školu i pomagale svima, bez obzira na vjeru i narodnost. Zahvaljujući nesebičnosti i ljubavi ovih sestara, Marijin dom na Palama je bio nadaleko poznat, a mještani i stanovnici okolnih sela zvali su ga „gostinjcem siromaha“. Malo koji dan je prošao, a da netko od susjeda nije pokucao na njihova vrata s nekom molbom, najčešće tražeći malo soli, brašna ili petroleja, a često i pomoć u liječenju bolesnika. Kad su seljaci s Romanije išli u Sarajevo na sajam, redovito bi svraćali sestrama da se osvježe i nahrane. Najstariju sestru Berchmanu spontano su zvali svojom „majkom“. Štićenici obližnjeg državnog Dječjeg doma svaki dan su s nestrpljenjem iščekivali kruh iz kuhinje sestre Bernardete. Sestrama iz Zavoda svetog Josipa iz Sarajeva Marijin dom je bio najdraže odmaralište, a njihovim đacima najomiljenije izletište. Ljeti bi često za stolom u samostanskom dvorištu znalo blagovati i do 70 osoba. Brojnim izletnicima je ovaj samostan bio prava duhovna oaza. Ratne godine 1941, u samostanu na Palama nalazile su se: predstojnica, časna sestra Jula (Kata) Ivanišević, Hrvatica, rođena 25. XI. 1893. u Godinjaku kod Starog Petrovog Sela, časna sestra Berchmana (Karoline Anna) Leidenix, Austrijanka, rođena 28. XI. 1865. u Enzersdorfu (Donja Austrija), časna sestra Krizina (Josipa) Bojanc, Slovenka, rođena 14. V. 1885. u Zbureu kod Šmarjeških Toplica, časna sestra Antonija (Josipa) Fabjan, Slovenka, rođena 23. I. 1907. u Malom Lipju kod Žužemberka i časna sestra Bernadeta (Terezija) Banja, Hrvatica mađarskog podrijetla, rođena 18. VI. 1912. u Velikom Grđevcu. Časne sestre su njegovale bolesnike, pekle kruh za djecu državnog Dječjeg doma, svesrdno pomagale siromasima i prosjacima. Četnici su 11. prosinca 1941. opkolili Marijin dom, opljačkali ga i odveli u zarobljeništvo sve redovnice. Vodili su ih po hladnoći i snijegu, bez tople odjeće, uz prijetnje i vrijeđanje, do Carevih voda i Sjetline. Tamo je najstarija među njima, časna sestra Berchmana, shrvana od puta zaostala, a ubijena je 23. prosinca 1941. u Sjetlini. Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, kamo su stigle 15. prosinca 1941. Smještene su u zgradu vojarne, na drugom katu. Vojarnom je tada zapovijedao major Jezdimir Dangić. Pijani četnici noću su provalili u sobe, u kojima su se nalazile časne sestre i nasrnuli na njih. Sestre su tada jedna za drugom iskočile kroz prozor uz povike „Isuse, spasi nas!“ Nakon toga su ih četnici u dvorištu izboli noževima i sutradan bacili u rijeku Drinu. Tih dana u Drinu je bačeno oko 8 000 ljudi. Prvi je te zločine opisao slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana također nalazio na Palama, a kasnije su zabilježeni u mnogim zapisima i knjigama, od kojih se posebno ističe djela „Drinske mučenice“ svećenika Ante Bakovića i „Zavjet krvlju potpisan“ časne sestre Slavice Buljan. Drinske mučenice su simboli svih nevinih žrtava pakla rata, koji gazi sve vrijednosti gazi i ponižava svaku svetinju. Imale su snage oduprijeti se nasrtajima zvjerskog u čovjeku i pod cijenu života pokazati da postoje vrijednosti koje se ni u kakvim okolnostima ne mogu pogaziti i svetinje kojih se ni pod prijetnjom smrti ne možeš odreći.
Papa Benedikt XVI. potpisao je 14. siječnja 2011. dekret o mučeništvu Drinskih mučenica, a 1. svibnja 2011. dekret o njihovoj beatifikaciji. Svečana beatifikacija Drinskih mučenica održana je 24. rujna 2011. u Sarajevu, u Olimpijskoj dvorani Zetra. Beatifikaciju je predvodio papinski izaslanik i pročelnik kongregacije za proglašenje svetaca, salezijanac, kardinal Angelo Amato. U svečanosti je sudjelovalo dvadesetak tisuća vjernika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Mađarske i mnogih drugih zemalja, pjevao je zbor od 1200 pjevača, a u koncelebraciji misnog slavlja sudjelovalo je tristotinjak svećenika, tridesetak biskupa te oba hrvatska kardinala, vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.
Izvor: zupajastrebarsko.hr
