Marja Čolak: U obračunu s vječnim ‘poslanikom’ Pupovcem i trgovačkim društvom SDSS treba izbjeći zamku ustaške hipoteke
‘’NA POMOLU NOVI UDAR DESNIH FUNDAMENTALISTA NA POLITIČKI SUSTAV Ugledni politolog otkriva što bi se dogodilo prođe li referendum s radikalnim idejama’’. Ovaj je naslov vrištao na Jutarnjem listu, na članku iz pera Roberta Bajrušija u subotu nakon predstavljanja pitanja za referendum o izbornom zakonu.
Bajruši je citirao politologa Čulara koji je ipak priznao kako postojeći sustav predstavništva nacionalnih manjina ima svoje zamjerke.
S druge strane, u Večernjem listu Nino Raspudić je za istu inicijativu ustvrdio kako je riječ o referendumu za spas demokracije u Hrvatskoj. ‘’Referendumsko pitanje je dobro osmišljeno, i ako prođe, bez sumnje će već srednjoročno biti ljekovito za većinu boljki hrvatske politike’’, komentirao je Raspudić.
Brzo se javio i drug Dragan Markovina s Telegrama. ‘’Zašto bi ljudi mogli nasjesti na inicijativu Željke Markić koja, preko referenduma, podmeće nacionalizam’’, pita se Markovina i odgovara:
‘’Stvar je vrlo jednostavna. S obzirom da etablirane političke stranke, preciznije govoreći mainstream stranke, nemaju želje ili odlučnosti da konačno reformiraju i demokratiziraju izborni sustav, o čemu sasvim dovoljno svjedoči činjenica da je još uvijek na snazi Izborni zakon skrojen po hitnom postupku i s ciljem da što više umanji izvjestan poraz HDZ-a na izborima od 3. siječnja 2000., tim su ponašanjem otvorili prostor raznim populističkim strankama, pokretima i zahtjevima, koji rastu na realnom osjećaju prosječnog građanina da živi loše, a onemogućeno mu je da bitnije utječe na političke procese.
To s jedne strane rađa apatiju i izbornu apstinenciju, a s druge otvara mogućnost da se na valu razumnih želja građana podmeću kukavičja jaja netolerancije, nacionalizma i klerikalizma, ovisno o prigodi. Tako da je jedini ispravan lijek protiv takvih nastojanja u tome da oni koji o tome odlučuju, dođu do svijesti o nužnosti demokratizacije i decentralizacije, kako političkog sustava, tako i državne uprave.’’
Iz primjedaba samo ove trojice suprotstavljenih analitičara jasno je da će referendum građanske inicijative Narod odlučuje, iza koje stoji Željka Markić, podići puno prašine i izazvati burnu raspravu, dok se još nije potpuno stišala niti galama oko Istanbulske konvencije.
Sporno pitanje o manjincima
Inicijativa Narod odlučuje je, podsjetimo, najavila kako će se potpisi za referendum o ‘’pravednijem izbornom zakonu’’ prikupljati od 13. do 27. svibnja diljem Hrvatske, a mjere za izmjene izbornog zakonodavstva podijelili su u dva pitanja, s time da se drugo odnosi na promjenu Ustava kojom bi se ograničilo da manjinski zastupnici mogu odlučivati o povjerenju Vladi i proračunu.
U slučaju da se drugo pitanje pokaže neustavnim, ne bi propala ostala pitanja za izmjenu Izbornog zakona. To sporno, drugo referendumsko pitanje glasilo bi: ”Jeste li za to da se iza članka 72. Ustava doda članak 72.a: ‘Zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna.’“
Ovako formulirano pitanje o smanjivanju prava manjincima na klimavim je nogama zbog tumačenja da se njime zadire u temeljna ljudska prava.
Idealno bi bilo da se formira takav sustav koji će iznjedriti stabilnu većinu, koja pak neće ovisiti o glasovima manjinaca.
Inzistiranje na ovako formuliranom pitanju moglo bi dovesti do često viđenog upadanja u zamku na desnici. Politički neprijatelji doveli bi to bez sumnje u vezu s fašizacijom Hrvatske, s udarom na prava manjina i u konačnici s ustaškom hipotekom koju nam dio srbijanske i (nažalost) hrvatske javnosti pa i medija nastoje održati nad glavom.
Inicijativa je poslala upitnik svim strankama da se očituju podržavaju li referendum. Vladajući bi to morali znati iskoristiti za prikupljanje političkih poena. Nezadovoljstvo građana trenutnim stanjem je evidentno, pokazuju to i ankete i egzodus, a stvaranje o održavanje stabilne parlamentarne većine je upitno.
Kuščević i Šeks dali naslutiti da ovakav obračun s manjinama ne dolazi u obzir
HDZ-ov ministar uprave Lovro Kuščević protiv je diranja manjinaca.
“Mislim da su prava nacionalnih manjina nešto što se ne smije smanjivati. To su nekakvi standardi koje smo dostigli i nije dobro na takav način razmišljati”, rekao je Kuščević, priznavši ipak kako ”izborni zakon kao i svaki može biti bolji i da se o tome razgovarati”. Za očekivati je tako da će Vlada vrlo brzo raditi vlastiti prijedlog izmjena izbornog zakona.
Dok se čeka službeni stav stranke, javio se i doajen HDZ-a i tvorac Ustava Vladimir Šeks.
‘Te izmjene, osim dopisnog glasanja, ne vode stabilnosti političkog sustava, one bi dovele do atomizacije političkog tijela. To je samo prividna demokracija”, komentirao je Šeks inicijativu Narod odlučuje.
Napomenuo je da je vrlo osjetljivo dirati u položaj manjinskih zastupnika kada je riječ o tome da oni ne bi mogli glasati o sastavljanju Vlade i proračunu, iako je ne tako davno podržavao inicijativu Ante Đapića o referendumu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, koja je također za cilj imala redefiniranje statusa manjina.
“Nacionalne manjine u Hrvatskoj imaju takav status i položaj u pogledu svojih političkih, kulturnih i svih drugih prava, u obrazovanju, znanosti, jeziku, kao što nema nijedna nacionalna manjina u bilo kojoj državi u Europi”, rekao nam je jesenas Šeks.
Valja biti skeptičan, Raspudićevu optimizmu i Markovininoj panici unatoč
Da ovako koncipirano pitanje o manjincima nije najsretnije sročeno, smatra i analitičar Anđelko Milardović, koji je u komentaru za Direktno rekao kako “što se tiče prava manjina ne bi išao s nikakvim restrikcijama”.
“Ipak, skrenuo bih pozornost da bi trebalo propitati mogućnost da netko tko je pripadnik neke manjine regulira postojanje vladajuće koalicije. Postavlja se pitanje opstojnosti i funkcionalnosti ove Vlade koju drži Milorad Pupovac. To nije dobro. Mora se uspostaviti ravnoteža između većine i manjine i manjine i većine. Ne dopuštam tiraniju većine nad manjinom, ali ni manjine nad većinom.
Samo pitanje koje se odnosi na manjine je trebalo malo drugačije postaviti. Trebalo ga je izoštriti jer će ovako izazvati velike kontroverze. Pitanje bi trebalo postaviti tako da se njime ne zadire u prava manjina, ali s druge strane je i neprimjereno da se uspostavlja tiranija manjine nad većinom. Neprimjereno je da netko tko je dobio 20.000 glasova odlučuje o tome hoće li postojati neka vlada ili neće postojati’’, rekao nam je Milardović.
Stoga, uz sav Raspudićev optimizam, i Markovininu paniku zbog novog zamaha Željke Markić, prema pitanju kojemu bi, u biti, cilj prije svega trebalo biti obuzdavanje, ako ne i eliminacija razmahanog Pupovca, valja biti skeptičan. Jer sve i da pitanje prođe na referendumu, a padne na ustavnosti, on će to iskoristiti da Hrvatsku proglasi fašističkom, (ako ne pravnom, a onda ideološkom) sljednicom ustaške NDH, i da hrvatskom narodu zalijepi ustaško U na čelo. Iako manjinci u Hrvatskoj danas imaju status kakav bi u drugim članicama EU-a mogli samo sanjati.
Protiv Pupovca i ”trgovačkog društva” SDSS-a se, dakle, treba boriti mudro i oprezno; ne pod egidom dokidanja prava manjinama. U vladajućoj stranci bi se upravo tim pitanjem i tom strategijom trebali ozbiljnije pozabaviti, za dugoročno dobro suživota Srba i Hrvata u Hrvatskoj. Umjesto da im lucidna i proaktivna Željka Markić ponovno diktira tempo i bere vrhnje koje bi mogao pobrati HDZ.
(U konačnici o raspoloženju javnosti prema Novostima kojima je nakladnik upravo Pupovčev SNV govori i podatak da je prvotravanjsku šalu portala Direktno pod naslovom ”Ukida se financiranje Pupovčevih Novosti’‘ podijelilo i lajkalo na tisuće građana.)
Izvor: Marja Čolak/direktno.hr
